Hoće li Arapi i muslimani u Americi podržati Trumpa na izborima?

Milwaukee – Na Konvenciji Republikanske stranke u Milwaukeeju u Wisconsinu dominirali su bijelci, a među učesnicima je bio i mali broj pripadnika različitih američkih manjina, od kojih je, kako je zabilježila Al Jazeera, određeni broj Arapa i muslimana.

Ali prisustvo Massada Boulosa, oca zeta bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, u dijelu za VIP osobe odmah iza Trumpa i njegovog potpredsjednika J.D. Vancea, drugog dana Konvencije, naglasilo je veliki značaj koji ova stranka pridaje pridobijanju glasova Arapa i muslimana u Americi, posebno nakon što je Boulos postao generalni koordinator za Arape Amerikance u Trumpovoj kampanji.

Michael, sin Massada Boulosa, oženio je Trumpovu najmlađu kćerku Tiffany prije dvije godine.

Iskorištavanje bijesa glasača

Republikanska stranka nije oklijevala da iskoristi bijes Arapa i muslimana u Americi zbog politike sadašnjeg predsjednika Joe Bidena koji u potpunosti podržava Izrael u agresiji na Pojas Gaze – koja je dovela do njegovog uništenja te ubistva više od 40.000 Palestinaca i ranjavanja 100.000 njih – budući da Trumpove pristalice rade na pridobijanju Arapa i muslimana u Americi koji su nezadovoljni Bidenovom politikom.

Massad Boulos vodi Trampovu kampanju posljednjih mjeseci, pa su on i njegov sin Michael otputovali u Detroit u Michiganu s Richardom Grenellom, Trumpovim glavnim savjetnikom za vanjsku politiku i bivšim ambasadorom u Njemačkoj, kako bi se sastali sa oko 40 arapsko-američkih aktivista iz raznih zemalja.

U Michiganu je najveća koncentracija Arapa Amerikanaca u zemlji, budući da broji više od 310.000 stanovnika arapskog porijekla, prema popisu stanovništva iz 2020. godine. Više od 100.000 demokratskih glasača je na državnim predizborima Demokratske stranke u februaru izabralo opciju “neopredijeljeni”, umjesto glasa Bidenu.

Gospođa Rola Makki, Amerikanka libanskog porijekla s hidžabom, kandidatkinja za Predstavnički dom Michigana, objasnila je da će glasovi Arapa i muslimana u Michiganu biti odlučujući pri izboru sljedećeg američkog predsjednika: “Nakon što smo vidjeli stav administracije Joe Bidena prema Izraelu, mislim da je on već izgubio podršku većine naših glasača i da će Trump dobiti ovu državu.”

Tradicionalno su glasovi dvije trećine arapskih i muslimanskih američkih birača bili u korist Demokratske stranke, ali Republikanska stranka se nada da će pridobiti veliki broj njihovih glasova, posebno u državama u kojima ishod izbora oscilira (swing states), kao što su Michigan, Pennsylvania, Georgia i Arizona. Prema nedavnoj anketi koju je provela Zogby fondacija po nalogu Arapsko-američkog instituta, 79 posto Arapa Amerikanaca negativno gleda na Bidena.

Republikansko pridobijanje muslimana

Rola Makki je za Al Jazeeru rekla da “ne osjeća nikakvu nelagodu jer je muslimanka i sa hidžabom među ovom ogromnom masom republikanaca na Konvenciji”.

U drugom intervjuu za Al Jazeeru, Abdul Rahman Kamara, jedan od kandidata iz Minnesote, je rekao da “kao musliman zapadnoafričkog porijekla, ne osjeća ništa osim dobrodošlice i ljubaznosti od strane učesnika Republikanske konvencije” i dodao da su njegova vjerska opredijeljenost i taman ten uzrokovali naklonost prema njemu unutar sistema Republikanske stranke.

Objašnjava da, zbog reputacije ove stranke u historiji u vezi sa distancom od manjina i usljed ogromnih demografskih promjena u Sjedinjenim Američkim Državama, ova stranka ulaže velike napore da pridobije pripadnike manjina da se priključe njenom novom rukovodstvu.

“Ja sam jedan od njih. Kandidirao sam se i u okviru Republikanske stranke izabrali su me bijelci koji su većina”, rekao je Kamara.

Govoreći o Minnesoti, Kamara je rekao da to više nije država u kojoj je garantovana pobjeda demokrata, kao inače, jer se razlika brzo smanjuje. Tvrdi da, “s obzirom na to da mnogi Arapi i muslimani svoju lojalnost Demokratskoj stranci mijenjaju lojalnošću Republikanskoj stranci, posebno Somalijci, Trump bi mogao pobijediti na izborima 5. novembra”.

Gospođa Rola Makki izjavila je da su “društvene vrijednosti Republikanske stranke konzervativne prirode i bliže vrijednostima nas Arapa i muslimana, posebno u poređenju sa politikom Demokratske stranke koja je bezgranično otvorena”. Ona objašnjava da je njena pripadnost Republikanskoj stranci posljedica njenih konzervativnih vrijednosti u pogledu “tradicionalnog porodičnog oblika i moralnog opredjeljenja”, “pored vjerske komponente koja je bliska našim vrijednostima po pitanju abortusa i prava žena”.

Potvrdila je za Al Jazeeru da “osjeća pripadnost samo Republikanskoj stranci” te da su je republikanci izabrali velikom većinom u državi Michigan uprkos tome što nosi hidžab.

Rola i Abdel Rahman branili su Trumpovu politiku zabrane ulaska građana iz nekoliko muslimanskih zemalja. Rekli su da ne postoji zabrana muslimanima da uđu u Ameriku, već da Trump govori o pooštrenoj kontroli pojedinaca koji dolaze iz zemalja koje su svjedoci unutrašnjih sukoba i haosa te kolapsa njihovih državnih agencija.

Zahtjevi za garancijama

Trumpova politika i stavovi ne ukazuju na značajnu razliku od onih koje Arapi Amerikanci odbacuju kod administracije Joe Bidena, posebno prema izraelskoj agresiji na Pojas Gaze, jer je Trump ranije kritizirao Bidena što “nije dovoljno jaka podrška Izraelu”.

Mnogi od onih koji su uključeni u napore dr. Boulosa da dopre do Arapa Amerikanaca dovode u pitanje učinak ovih napora, ističući da nedostaju suštinski dokazi za tvrdnju da je za Arape Amerikance Trump najbolji kandidat.

Međutim, u intervjuu za Associated Press, Boulos je rekao da Trump “poštuje i divi se” arapsko-američkoj zajednici te je negirao postojanje “zabrane ulaska muslimana u državu”, što ističu mnogi Trumpovi protivnici, a Boulos tvrdi da je to zapravo “kontrola iz određenih dijelova svijeta”.

Boulos tvrdi da će, ako se Arapi Amerikanci okupe oko Trumpa, posebno u “swing državama” Arizoni i Michiganu, imati “mjesto za stolom i njihov glas će se čuti”.

Nasuprot tome, arapsko-američki lideri traže od Trumpa jasnu i nedvosmislenu izjavu da će podržati trenutni prekid vatre u Gazi, što će omogućiti obnovu Pojasa, i da se obaveže na nastavak mirovnog procesa, zasnovanog na principu rješenja o dvije države na teritorijama koje je Izrael okupirao tokom rata u junu 1967. godine.