Lavrov u posjeti Africi: Kakva je budućnost Rusije u toj regiji?

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov počeo je turneju po Africi, koja obuhvata četiri destinacije, počevši od Gvineje, nakon čega slijede Kongo Brazzaville, Burkina Faso i Čad. Uporedo s tim, zamjenik ministra odbrane Rusije Yunus-bek Yevkurov krenuo je u sličnu posjetu Nigeru i Maliju.

Ovakav ruski potez otvara pitanje koliku ulogu Rusija ima u ovim afričkim zemljama, koje su bivše francuske kolonije, te o prirodi ekonomskih, sigurnosnih i političkih ambicija kojima te zemlje teže.

Različiti ciljevi

Ahmed Yacoub, predsjednik organizacije “Slobode bez granica”, smatra da se posjetom Sergeja Lavrova Africi nastoji ostvariti nekoliko ciljeva, premda se oni razlikuju zavisno od zemlje o kojoj je riječ. Postojeći režim u Burkini Faso došao je na vlast vojnim udarom kako bi se vojsci pružila mogućnost da zaustavi napredovanje militanata i eliminira ih. Ciljevi ovog režima postali su jasni nakon što je saradnju s Francuskom i Zapadom preusmjerila na Rusiju na Istoku.

Dakle, prisustvo ruskog ministra vanjskih poslova u Ouagadougouu, prema Yacoubu, nije ništa drugo nego prijateljska posjeta Rusije jednoj prijateljskoj zemlji, koja u ovoj zemlji ima svoje vojne savjetnike, opskrbljuje vojsku oružjem i sa kojom je postigla dogovor o izgradnji nuklearne elektrane za civilne potrebe, koja će se koristiti za snabdijevanje električnom energijom.

Što se tiče Konga Brazzaville, koji predsjedava Komitetom Afričke unije za Libiju, Yacoub kaže da Lavrov svojom posjetom šalje poruku afričkim zemljama da je stav Rusije suprotan onom koji ima Zapad i da cijeni inicijative Afričke unije vezano za Libiju. Međutim, kroz ovu diplomatsku poziciju Moskva ne nastoji postići neke značajnije koristi u pogledu Libije, s obzirom na političko i vojno prisustvo koje ima u toj zemlji.

Analizirajući razloge za posjetu ruskog ministra vanjskih poslova glavnom gradu Čada, N'Djameni, Yacoub smatra da to dolazi u kontekstu čadsko-ruskog zbližavanja nakon hladnog stava Washingtona koji se suzdržao čestitati predsjedniku Čada Mahamatu Idrissu Deby na njegovoj pobjedi na predsjedničkim izborima u maju.

Posjeta ministra Lavrova Čadu otvara pitanje o stavu te zemlje prema stacioniranju Afričkog korpusa (bivši Wagner) na tom prostoru te hoće li on biti sličan stavovima bratskih zemlja u Sahelu: Nigeru, Maliju i Burkini Faso, koje su dozvolile Korpusu da ostane na njihovim teritorijama.

U tom kontekstu, Ahmed Yacoub ističe za Al Jazeeru da N'Djamena još nije donijela odluku i kaže: “Pošto pratim aktivnosti vlasti u Čadu, mogu reći da ovaj režim nema jasnu strategiju za rješavanje ovog pitanja, za razliku od njegova tri susjeda.”

Francusko-rusko rivalstvo

Četiri afričke zemlje koje će Lavrov posjetiti u sklopu svoje turneje su bivše francuske kolonije, stoga je Francuska bila prisutna u obraćanjima ruskog ministra, koji su prevedeni i na francuski, službeni jezik u ovim zemljama. Francusko prisustvo nije bilo ograničeno samo na jezik, budući da se u Čadu još uvijek nalaze glavne francuske vojne baze u regiji Sahel, pored toga da Francuska ima očigledan utjecaj u ovoj afričkoj zemlji.

Odgovarajući na pitanje kako će odnosi njegove zemlje s Rusijom utjecati na odnose s Francuskom, čadski ministar vanjskih poslova Abderaman Koulamallah je rekao: ”Odnos s Francuskom je historijski i traje decenijama, a tokom tog perioda odnos s Rusijom nije bio pogođen”. Dodao da jačanje odnosa sa Moskvom sada neće utjecati na odnose s Parizom, “jer mi nismo ničiji podanici”, rekao je. Pojasnio je da je predsjednik Deby u svoj program predstavljen narodu uključio i cilj “uspostavljanja odnosa sa svim zemljama svijeta, koji će biti zasnovani na interesima i međusobnom poštovanju”.

No, Lavrov je govorio o pogledu Rusije na odnose s Francuskom, te je rekao da je od francuskih zvaničnika čuo izričit stav da su te zemlje “zone francuskog utjecaja i ne želimo da im se Rusija približava“. Prokomentirao je da Rusija neće vršiti pritisak i utjecaj na odnose ovih država s Francuskom, smatrajući da je Francuska ta koja postavlja uvjete tim zemljama kada biraju svoje prijatelje i neprijatelje.

Afričke aspiracije

Dr. Mohamed Salih Ayoub, profesor sociologije koji predaje na univerzitetima u Čadu, rekao je da je posjeta ruskog ministra afričkim zemljama “dobrodošla i to je pozitivan čin”, kako je izjavio za Al Jazeeru. Smatra kako to ulijeva nadu da će se obnoviti saradnja između Rusije, Čada i ostalih afričkih zemalja i vratiti na prethodni nivo.

Ayoub je pripremio studiju o saradnji Rusije i Čada, koja je predstavljena na Nacionalnoj konferenciji održanoj u januaru 1993. godine.

Također je rekao da je ova zemlja bogata mnogim resursima, posebno mineralnim resursima, ali da Zapad ne želi vaditi te resurse uprkos raznim ponudama koje su mu date, zbog čega “rusko prisustvo treba posmatrati kao priliku”, kako je to opisao.

Afrikanci, a posebno stanovnici Čada, također se nadaju da će se okoristiti ruskim naučnim i kulturnim iskustvom, kaže dr. Ayoub. Stotine stručnjaka u Čadu stekli su obrazovanje u Rusiji i sada rade na vodećim pozicijama u čadskim administracijama i institucijama. Građani Čada se nadaju da će ovaj trend ponovo zaživjeti.

Saradnja između dvije zemlje u aspektu sigurnosti je već počela, jer je Rusija uspjela omogućiti Čadu da vrati vojnike koje je držala naoružana grupa, dok je saradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama ili Francuskom u tom pogledu izostala. Također, oružje u Čadu je uglavnom ruskog porijekla i predstavlja važan element u sposobnostima snaga sigurnosti da obavljaju svoje zadatke.

“Moramo paziti da ne podlegnemo ruskom pritisku koji bi nas mogao uvući u njene međunarodne sukobe, posebno sa Zapadom. Naše zemlje su slabe i imaju malu populaciju, zbog čega učestvovanje u međunarodnim sukobima koje Rusija vodi nije u našem interesu”, kaže Ayoub.

Dodao je i to da afričke zemlje koje je Lavrov posjetio mogu imati koristi od saradnje koju im nudi, ali da se moraju čuvati “još jedne ruske bolesti koja je povezana s ruskim iskustvom u pogledu prava i sloboda. Naime, afričke zemlje – u različitoj mjeri – bilježe napredak u demokratiji i ljudskim pravima. Čad, na primjer, ima više od 200 političkih stranaka i desetke nezavisnih novina, a u većini afričkih zemalja vode se javne rasprave o pravima i slobodama.

Prema tome, ne bi trebalo slijediti Rusiju u tome, nego se trebamo fokusirati da iskoristimo ono što Lavrov nudi tokom svoje posjete, u smislu obuke i sigurnosne i trgovinske saradnje, te na zajedničke projekte radi eksploatacije raspoloživih resursa”.