Ruska industrija morskih plodova doživjela procvat nakon invazije na Ukrajinu

Posmatrači kažu da ruska industrija morske hrane nije sankcionirana dovoljno brzo ili jako, posebno na početku rata.

Posmatrači strahuju da Rusija koristi zaradu od svoje industrije morskih plodova za finansiranje svog rata u Ukrajini (Daniel Leussink/Reuters)

Nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, reakcija Zapada bila je brza i odlučna, s jednoglasnim odlukama Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država da podrže Ukrajinu i kazne Rusiju ekonomskim sankcijama.

Dvije godine kasnije, rat se nastavlja dok ruska ekonomija ostaje otporna na sankcije.

“Sankcije djeluju. I teško da postoji alternativa koja bi djelovala učinkovitije. Ali ne rade punim kapacitetom”, rekla je za Al Jazeeru Agija Zagrebelska, voditeljica odjela ukrajinske Nacionalne agencije za sprječavanje korupcije.

Dok su dijelovi ruske industrije sankcionirani odmah, neke važne industrije nisu.

Rusku ribarsku industriju samo je djelimično blokirao Washington, a marginalno evropski blok, koji nastavlja uvoziti oko milijardu dolara vrijedne morske hrane od svog agresivnog susjeda.

Jesu li životi Ukrajinaca vrijedni raka ili lososa?, pita se Zagrebelska.

Od februara 2022, kada je započela invazija, EU je uveo 13 paketa sankcija protiv Rusije usmjerenih na predsjednika Vladimira Putina i njemu bliske osobe, ruske banke, medijske kuće, političke stranke i paravojne grupe.

Međutim, evropske sankcije isključile su većinu prehrambenih proizvoda iz Rusije.

Većina ruskog poslovanja s plodovima mora vrijednog milijarde dolara, kao što je aljaski bakalar ili bakalar, nastavila je preplavljivati riblje tržnice i restorane u EU-u i SAD-u.

SAD je uključio ruske morske plodove u sankcije u martu 2022. A krajem prošle godine vlada je izdala izvršnu naredbu, poduzimajući dodatne korake zabranom svih morskih plodova ruskog porijekla koji su ugrađeni ili imaju značajan sadržaj u drugim proizvodima u trećim zemljama.

Nove sankcije usmjerene su na zatvaranje rupa u zakonu.

Budući da Rusija nije mogla izvoziti svoju morsku hranu direktno u SAD, slala je brodove u Južnu Koreju ili Kinu na preradu.

Prema Stephanie Madsen, čelnici američke Organizacije prerađivača morskih plodova, ruska je riba prošla kroz granice EU-a i SAD-a pod oznakom druge zemlje.

Madsen je svjedočila pred američkim Kongresom da je ruski izvoz ribe također direktno finansirao rat Moskve u Ukrajini. Novododane ruske izvozne carine na ribu i 3,97 milijardi dolara od aukcija na kojima se distribuirala kvota za ribolov poljoka i rakova navodno je u 2023. godini otišlo kao podrška Putinovom ratu.

“Većina američkih potrošača ne podržava rat u Ukrajini”, rekla je Sally Yozell, direktorica programa zaštite okoliša u Stimson Centeru.

“Mislim da bi se osjećali vrlo neugodno kad bi pomislili da su njihovi riblji štapići koje jedu kod kuće ili da je riblji sendvič koji jedu za ručak napravljen od ruskog poljoka čime je podržan ruski režim u ratu protiv Ukrajine.”

Krijumčarenje ribe

Čak i ako su na snazi sankcije za ribu, teško je osigurati da riba ne uđe na evropska ili američka tržišta jer plodovima mora nije uvijek lako ući u trag.

Jedan predstavnik Fondacije za okolišnu pravdu, nevladine organizacije iz Ujedinjenog Kraljevstva, rekao je da “mnoge zemlje članice EU-a vrlo malo provjeravaju uvoz plodova mora, pružajući mogućnosti proizvodima nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova da uđu na tržište EU-a”.

Yozell je rekla, u vezi s američkim sistemom, da su obavezne dozvole za ulov koje pokazuju odakle riba dolazi PDF datoteke kojima se lako može manipulirati.

Dodala je da, iako SAD od 2018. prati nezakonito ulovljene plodove mora koji ulaze na tržište SAD-a putem Programa praćenja uvoza plodova mora, šema se fokusira samo na 13 vrsta i ne uključuje neke od ruskih plodova mora koji ulaze na tržište SAD-a kao poljok i iverak.

To znači da bi čak i u SAD-u, gdje su ruski plodovi mora direktno zabranjeni, riba koja se poslužuje u restoranima ili prodaje u supermarketima mogla podržavati rusku ekonomiju.

Rezultat toga je da EU uvozi oko 740.000 tona aljaske poljoke, od čega trećina dolazi direktno iz Rusije, a druga trećina dolazi iz Kine, od čega je 95 posto ruskog porijekla, rekao je Guus Pastoor, predsjednik EU Fish-a, Udruženja prerađivača i trgovaca (AIPCE).

U 2022. Rusija je povećala izvoz ribe u EU, uprkos napetostima oko rata u Ukrajini, objavio je ruski dnevnik Kommersant pozivajući se na trgovinske podatke. Količine su se te godine povećale za 18 posto, a 2023. za još 13 posto, dosegnuvši najviši nivo svih vremena.

Prije nego što stignu na zapadna tržišta, mnogi ruski ulovi zaustavljaju se u luci Busan u Južnoj Koreji, jednoj od najvećih svjetskih pomorskih luka.

Od invazije Moskve na Ukrajinu, luka je doživjela značajan porast ruske morske hrane.

Podaci dobiveni za ovu istragu, djelimično od Fondacije za okolišnu pravdu, pokazuju da je ruska strana luke bila prometnija nego ikad.

Brojke su zapanjujuće. Na primjer, 2021. ruski brodovi u luku Busan nisu dovozili iverak, skupu ribu s bijelim mesom koja se često lovi u rusko-norveškom Barentsovom moru.

Međutim, 2023. godine, nakon što je počeo rat, luka je uvezla više od 11.000 tona.

Iako bi dio te ribe mogao završiti na južnokorejskom tržištu, izvoz iverka iz Koreje u SAD i Kinu značajno se povećao iste godine.

Južna Koreja je 2023. godine uvezla 213.000 tona morskih plodova iz Rusije, u usporedbi s 439.000 u 2022. i 185.000 u 2020. godini.

Korejski izvoz ribe u Evropu i SAD naglo je porastao. Od 2021. do 2022. izvoz smrznute haringe u SAD porastao je za 99 posto, dok je izvoz fileta u Njemačku skočio za 541 posto.

Veći dio rata, osim što su bili izuzeti od sankcija, ruski proizvođači morskih plodova uživali su neke povlastice. Dio ribe stigao je u EU bez carine ili po sniženoj carini.

U januaru 2024. Vijeće Evropske unije ukinulo je te pogodnosti.

Ali nisu svi bili sretni zbog povećanja carina na rusku ribu.

“To će, naravno, značiti da će cijena ribe porasti jer se te tarife uračunavaju u konačnu cijenu za potrošača”, rekao je Guus Pastoor, predsjednik EU prerađivača i trgovaca ribom. “Razumijemo političke razloge koji stoje iza ovoga, ali mislimo da to predstavlja opasan presedan.”

U Ukrajini Zagrebelska radi danonoćno na kampanji za strožije sankcije.

“Do 2014. mislila sam da su sloboda i osnovna prava ono što imamo po defaultu. Danas svaki Ukrajinac zna da je sloboda nešto što treba osvojiti i braniti.”

Ovaj je članak razvijen u saradnji s Aktualne.cz i Kringvarp Foroya na Farskim otocima uz podršku Journalismfund Europe.

Izvor: Al Jazeera