Digitalni euro dolazi, mogao bi ‘ukinuti’ sivu ekonomiju

S obzirom da je način plaćanja zadnjih godina uveliko prešao na digitalnu varijantu, Evropska centralna banka aktivno radi na projektu digitalnog eura.

Digitalni euro još uvijek je samo ideja koju Evropska centralna banka razmatra (Reuters)

Proteklih godina način plaćanja se umnogome promijenio i uglavnom prešao u digitalni oblik, što je dovelo do smanjenja potrebe za klasičnim, papirnim i kovanim novcem, a popularizacija kriptovaluta taj trend je samo pojačala. Stoga su neke od najvećih zemalja počele razvijati digitalnu varijantu svoje nacionalne valute, a slična sudbina čeka i euro, koji bi uskoro mogao dobiti digitalnu verziju, koja će se ipak razlikovati od popularnih kriptovaluta. Ova digitalna valuta bi mogla donijeti niz promjena na tlu Starog kontinenta, a njegov efekt će se osjetiti i u regiji.

Ekonomski analitičar Igor Gavran pojašnjava da je digitalni euro još uvijek samo ideja koju Evropska centralna banka (ECB) razmatra i prije oktobra 2023. godine se ne očekuje konačan detaljan plan njegovog eventualnog kreiranja.

Niz izazova, ali i neospornih prednosti

Ukoliko se sa ideje pređe u realizaciju, digitalni euro bi predstavljao novi oblik eura iste vrijednosti i upotrebljivosti kao i euro koji se danas koristi. Iako bi tehnološki, s obzirom na isključivo digitalni oblik, djelovao slično digitalnim kriptovalutama, suštinska je razlika u tome da bi izdavač bio ECB, koji bi garantirao njegovu vrijednost i pouzdanost kakvu samo centralne banke mogu osigurati nacionalnim valutama, kaže Gavran.

“Kriptovalute, naprotiv, nemaju nikakvu stvarnu vrijednosnu podlogu i podložne su brojnim rizicima i ekstremnim oscilacijama vrijednosti, pa i potpunom kolapsu kakvih je već bilo.”

Prema njegovim riječima, digitalni euro bi najsličniji bio drugim digitalnim nacionalnim valutama koje se testiraju ili najavljuju od drugih centralnih banaka, poput digitalnoj juana, digitalnog dolara ili digitalne rublje.

Uvođenje digitalnog eura nosi niz izazova, smatraju sagovornici Al Jazeere, ali i neospornih prednosti. Razvoj digitalnih tehnologija, osobito blockchain tehnologije, omogućio je ubrzani razvoj različitih sistema plaćanja i različitih oblika kriptovaluta, pojašnjava ekonomski analitičar Damir Novotny.

Iako je postojalo očekivanje u dijelu globalne javnosti kako će kripto-novac postati snažna konkurencija tradicionalnom novcu, to se nije dogodilo, navodi on te dodaje da upravo zbog izbjegavanja regulatornih okvira, što je bio jedan od najvažnijih argumenata zagovornika, kripto-valute nisu postale općeprihvaćeno sredstvo plaćanja i štednje. Naglašava da gotovo 60 posto globalnih transakcija i depozita se odvija u američkim dolarima, a gotovo 20 posto u eurima.

Kakva je budućnost ‘klasičnog’ novca?

Novotny naglašava da je pad povjerenja u alternativne kripto-valute nakon otkrivanja velikih gubitaka u vodećim kripto-mjenjačnicama pojačao povjerenje u tradicionalne valute te dodaje da će uvođenje “digitalnog eura” iskoristiti prednosti kripto-valuta i zadržati prednosti tradicionalnog novca sa svim njegovim obilježjima. Digitalizacija tradicionalnih valuta je jedan od koraka od fizičkog novca koji je prevladavao u 20. stoljeću do potpunog povlačenja novčanica i kovanica, smatra on.

Prednosti uvođenja digitalnih valuta, poput digitalnog eura, velike su – od nižih troškova izdavanja i manipulacije do nestanka klasičnih “pljački banaka”, ističe ekonomski analitičar iz Hrvatske, koji napominje da ipak digitalni kriminalci pronalaze nove načine kako bi “provalili” u digitalne sisteme banaka. “Digitalna sigurnost tako postaje jedan od najvećih izazova općenito, pa tako i za korisnike digitalnih valuta.”

Novotny navodi da digitalizacija eura, odnosno smanjivanje gotovog novca u opticaju, ima veliku prednost za građane koji su prihvatili digitalne tehnologije, dok ostaje otvoreno pitanje kako će digitalni euro prihvatiti građani koji nisu skloni korištenju digitalnih tehnologija, što dovodi do pitanja budućnosti papirnog novca i kovanica.

Gavran smatra da je u daljoj budućnosti sasvim moguće da digitalni euro, ili slične digitalne nacionalne valute, iz upotrebe izbace klasični novac, ali ističe da se to sasvim sigurno ne dogodilo odmah, već bi realnije bilo očekivati da se taj proces odvija godinama, pa i desetljećima.

Već dugo se koriste bezgotovinska plaćanja i u mnogim zemljama elektronske transakcije su postale dominantne, pa ipak nema potpunog ukidanja gotovine niti u najavi, ističe on. Dodaje da će bezgotovinska plaćanja i dalje preuzimati sve veće učešće u ukupnim transakcijama te da će gotovina gubiti na značaju, gdje će digitalne nacionalne valute sve to dodatno ubrzati. Međutim, mišljenja je da nije realno očekivati potpuni nestanak gotovine u doglednoj budućnosti.

Hrvatska, Crna Gora i Kosovo koriste euro

Kako je digitalni euro tek ideja koju ECB tek razmatra, nisu poznati detalji o njegovoj budućoj dostupnosti, prije svega građanima van eurozone. Gavran je mišljenja da se ne može očekivati da će, bar inicijalno, gađani van zone eura imati pristup ovoj digitalnoj verziji eura, gdje kao primjer navodi slučaj digitalnog juana u Kini, koji je najviše napredovao prema punoj realizaciji u odnosu na sve ostale digitalne nacionalne valute koje su uglavnom još u fazi ideje.

Kina nagovještava ograničeno testiranje digitalnog juana na ograničenom području kao prvu fazu, potom tokom dužeg vremena širenje na šire područje i širu primjenu unutar nacionalnih granica, a tek kada sve nesmetano funkcionira duže vrijeme u takvim okvirima mogla bi se očekivati međunarodna dostupnost i upotreba, kaže Gavran.

“Vjerujem da će slično biti i u eurozoni, pa inicijalno ne očekujem digitalni euro čak ni u cijeloj Evropskoj uniji, nego samo u onim državama čiji je euro nacionalna valuta. Vremenom bi se to vjerovatno mijenjalo, ali je teško prognozirati kojim tempom i u kolikoj mjeri.”

Za građane regije glavno je pitanje kakve posljedice će nova varijanta eura imati po njih, pogotovo kada se uzme da je Hrvatska od 1. januara 2023. godine kao nacionalnu valutu uvela euro, dok Crna Gora i Kosovo, iako nisu članice EU-a, euro koriste kao domaću valutu.

Zanimljivo je pitanje da li bi u bilo kojem obliku pristup digitalnom euru bio omogućen područjima izvan EU-a koje “ne-digitalni” euro koriste kao nacionalnu valutu (Crna Gora i Kosovo), dok u Bosni i Hercegovini i Srbiji ne treba očekivati bilo kakav poseban pristup digitalnom euru drugačiji od onoga koji (ne) bi imale ostale države regije i općenito svi izvan eurozone, smatra Gavran.

Zemlje regije digitaliziranje nacionalih valuta

Eventualno bi pozitivna iskustva digitalnih nacionalnih valuta poput digitalnog eura mogla potaknuti i druge centralne banke, uključujući i Narodnu banku Srbije i Centralnu banku Bosne i Hercegovine, da razmotre “digitalizaciju” svojih nacionalnih valuta, ali je to tek daleka budućnost, kaže ekonomski analitičar iz Sarajeva.

Hrvatska, koja je dio EU-a i novopečena članica eurozone, mogla bi osjetiti direktne posljedice uvođenja digitalnog eura. Novotny navodi da će uvođenje digitalnog eura smanjiti ili potpuno ukinuti poreznu evaziju i utjecati na smanjivanje sive ekonomije u cjelini koja je tradicionalno visoka u Hrvatskoj i zemljama jugoistočne Evrope. Procjene kažu da se čak gotovo 30 posto transakcija u Hrvatskoj odvija izvan poreznog sistema, odnosno odvija uz plaćanje gotovim novcem.

“Potrošačima je, naravno, jednostavnije plaćati karticama i digitalnim uređajima. Trgovcima koji svoje poslovanje ne odvijaju u ‘sivoj zoni’ uvođenje digitalnog eura značit će smanjivanje troškova manipulacije gotovinom, koji su izrazito visoki”, ističe Novotny.

Izvor: Al Jazeera