Kako je Rusija pretvorila Ukrajinu u cyber ratište

Bilo kakav pokušaj Rusije da preuzme Ukrajinu vjerovatno neće biti samo u formi konvencionalne vojne domene, već će se također odigrati i u cyber prostoru, gdje Moskva vodi tešku kampanju protiv Kijeva već gotovo cijelu deceniju, piše za magazin Foreign Affairs Dmitri Alperovič, stručnjak za cyber sigurnost.

Kako dodaje, od 2014. godine, hakeri povezani sa ruskom vladom miješali su se u ukrajinske izbore, vršili napade na ukrajinske vladine agencije i kompanije u privatnom sektoru, te su izvodili hakerske napade na energetska postrojenja, dovodeći do nestanka struje.

“U proteklim sedmicama, ukrajinska vlada je također bila pogođena serijom hakerskih napada, moguće izvedenim uz podršku Kremlja. U njima su obarane vladine web stranice i brisani podaci na nekim vladinim kompjuterima. Hakeri su preuzeli i stranice brojnih ministarstava i agencija, uključujući stranice Ministarstva vanjskih poslova, čime se otvorila mogućnost da procure i privatni podaci, ali je i poslana poruka ukrajinskoj javnosti: ‘Trebate se bojati i očekivati najgore'”, ističe.

Međutim, prema mišljenju ovog stručnjaka, operacije u cyber prostoru neće same po sebi biti dovoljne da Vladimir Putin postigne krajnji cilj – da vrati Ukrajinu u rusku sferu utjecaja, a da se NATO ne širi na istok.

Za to će Putin trebati i konvencionalna vojna sredstva. Međutim, hakerske operacije mogu Moskvi dati prednost na bojnom polju, mogu usporiti ukrajinski vojni odgovor i unijeti konfuziju u ukrajinskoj javnosti.

Hakerski napadi na vojsku

Kako predviđa Alperovič u tekstu, u slučaju potpune invazije, Rusija će vjerovatno provesti tri tipa kampanja u cyber prostoru kako bi podržala svoje vojne ciljeve – operacije obavještajnog skupljanja podataka, operacije usmjerene na ometanje ili zavaravanje ukrajinske vojske te psihološke operacije protiv ukrajinske javnosti.

U prvoj operaciji, dodaje, nadzirale bi se ukrajinski vojni potezi tako što bi se prisluškivala komunikacija između vojnih jedinca. Tako bi ruske obavještajne službe dobile podatke o kretanju snaga, odbrambenim taktikama i drugim logističkim detaljima.

“Osim što bi ovo dalo Rusiji vojnu prednost, ova vrsta cyber špijuniranja bi također pomogla Moskvi da pripremi eventualnu okupaciju određenih dijelova Ukrajine. Kremlj bi bio u stanju da identificira i neutralizira potencijalne lidere budućih nemira ili ukrajinske građane koji su voljni da sarađuju sa Moskvom u budućnoj proruskoj vladi. Moguće je da Rusija već sada provodi neke od ovih operacija kao u pripremi za potencijalni sukob”, piše autor.

Drugo, nastavlja, Rusija će vjerovatno koristiti hakerske operacije da zavara ukrajinsku vojsku ili da omete operacije. Naprimjer, ruski hakeri bi mogli ciljati mreže za komandu i kontrolu ukrajinske vojske, čime bi vojnim liderima bilo otežano da koordiniraju raspoređivanje snaga ili da efikasno mobiliziraju rezerviste i volontere.

“Moskva bi također mogla ciljati velike telekomunikacijske operatere ili ciljati baze podataka ukrajinske vojske, čime bi se potkopala sposobnost Kijeva da distribuira opremu vojnicima i pomoć civilima. Hakeri bi također mogli napasti ukrajinske mreže kontrole zračnog prostora, ometajući civilne letove ili međunarodnu pomoć Ukrajini.”

Psihološke operacije

Na kraju, ističe autor, Rusija bi mogla provesti psihološke operacije kojima bi izazvala konfuziju i sumnju među ukrajinskim građanima te tako smanjiti volju javnosti da se odupre ruskoj agresiji. Moskva bi mogla pokrenuti cyber napad na energetska postrojenja, čime bi milioni ljudi bili ostavljeni bez grijanja ili struje usred brutalno hladne zime. Ili bi mogla napasti ukrajinski finansijski sistem čime bi otežala građanima kupovinu namirnica kreditnim karticama ili uzimanje gotovine sa bankomata.

Nadalje, navodi se u tekstu, ruski napadi na medije mogli bi otežati ukrajinskoj vlasti komunikaciju sa građanima. Moskva bi također mogla proširiti lažne vijesti i glasine u medijima, ali i u grupama na WhatsAppu, te time izazvati paniku. Mogla bi čak prekinuti komunikacijske sisteme hitnih službi te spriječiti vatrogasce, medicinske radnike i policijske službenike da se odazovu na hitne pozive.

“Moskva ne mora uraditi nijednu od ovih stvari. Zaista, ruska invazija na istok Ukrajine bi vjerovatno uspjela bez pomoći hakerskih napada. Međutim, stalno korištenje ovih operacija protiv Ukrajine u prethodnim godinama ukazuje da postoji vjerovatnoća takvih napada”, objašnjava autor.

Ukrajina ne bi mogla uraditi puno toga da se odbrani, ukoliko je Rusija već stvorila mrežu za cyber napade. Kijev bi mogao pripremiti vojsku da se oslanja i na sisteme koji ne uključuju kompjutere. Međutim, ovo zahtijeva velike napore ali i kreativnost, zaključuje se u tekstu.