Mreže festivala Jadranske regije: Najbolji filmovi iz topline doma

Zvanično udruživanje filmskih festivala iz BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore učinit će ih prepoznatljivijim i izvan granica regiona.

Inicijativa je krenula iz Sarajeva i SFF-a
Inicijativa je krenula iz Sarajeva i SFF-a

U vrijeme kada je cijeli svijet na rubu (ustvari prešao preko ruba) zdravstvene katastrofe, pri tome misleći na pandemiju korona virusa koja danonoćno odnosi na stotine i stotine života, odgovorni ljudi iz direkcija četiri balkanska filmska festivala: Sarajevo Film Festival (BiH), Zagreb Film Festival (Hrvatska), Festival autorskog filma (Srbija) i Filmski festival Herceg Novi (Crna Gora), odlučili su da se udruže i da prvi put naprave devetodnevnu online filmsku smotru. Riječ je o četiri vodeća filmska festivala iz četiri zemlje, istog govornog područja.

Prvi zajednički regionalni filmski festival održat će se u sklopu Mreže festivala Jadranske regije (Network of Festivals in the Adriatic Region) a trajat će od petka 9. do subote 17. aprila na ondemand.kinomeetingpoint.ba. Bit će to proljetno izdanje svakog od navedenih festivala.

Inicijativa krenula iz Sarajeva

Cijela priča i inicijativa krenuli su iz Sarajeva i SFF-a. Jovan Marjanović, direktor Industry odjela Sarajevo Film Festivala izjavio je da je ideja za umrežavanje ova četiri festivala veoma jednostavna.

“Bez obzira na različite formate i profile naših festivala, želja da publici donesemo najbolje od evropskog i svjetskog filma nam je zajednička”, govori Marjanović.

“Upravo u ovoj godini kada veliki broj naslova sa prošlogodišnjih Canneskog i Venecijanskog festivala ili ovogodišnjeg Berlina nije došlo do svoje publike u regionu, odlučili smo se da digitalnu infrastrukturu koju posjedujemo i koja se nevjerovatnom brzinom uspostavila u proteklih godinu dana, iskoristimo da publici prikažemo upravo ovu selekciju filmova koju nisu imali priliku vidjeti u proteklih godinu dana zbog zatvorenih kino-dvorana, zbog neodržavanja mnogih filmskih festivala”, objašnjava Marjanović, dodajući da smatra da je to odličan početak za saradnju.

“Da pokažemo da upravo ono što je u srcu ovog partnerstva jeste davanje što veće vidljivosti najkvalitetnijim evropskim i svjetskim nezavisnim filmovima i njihovo prikazivanje u najkvalitetnijim mogućim uslovima, pa makar bili oni digitalni sada”, kaže Marjanović.

Festivali kao mjesta povezivanja

Na pitanje da li se možemo radovati i “normalnom – standardnom” izdanju Mreže festivala Jadranske regije, kada to situacija bude dozvoljavala, Marjanović je izjavio da se nada da će uskoro sa regularnim izdanjima to postati samo dodatna vrijednost i da ćemo publiku imati u svojim zatvorenim i ljetnim, otvorenim kinima što je prije to moguće.

Boris T. Matić, direktor Zagreb Film Festivala govori da su festivali i inače mjesta povezivanja, okupljanja i dijeljenja, a u doba pandemijske neizvjesnosti više no ikad pokazuje se potreba za umrežavanjem i oblikovanjem zajedničke budućnosti.

“Udruživanje otvara vrata novih produkcijskih i tehnoloških mogućnosti, pridonosi stvaranju zajedničke publike i samim time održavanju interesa za filmsku umjetnost. O uspješnosti same inicijative i njenih rezultata bavit ćemo se nakon završetka aktivnosti koje su planirane do kraja godine”, kaže Matić, dodajući da će se saradnja nastaviti i kroz programe ovogodišnjih izdanja festivala.

“Kao i ostali festivali iz Mreže, i ZFF, koji se održava u novembru 2021. predstavit će zajedničke, nove selekcije filmova, suradnju na razvoju publike te ostale aktivnosti bitne za promociju audiovizualnog sadržaja, a sve sa željom da autorima i publici ponudimo zanimljive i poboljšane sadržaje. Zagreb Film Festival ima dugogodišnji program Festivali pod reflektorom, kojim zagrebačkoj publici nastojimo približiti sjajan rad naših kolega”, pojašnjava Matić.

Zajedničkim snagama

Koordinatorica Festivala autorskog filma, Milena Debeljković, kaže da je FAF rado uplovio u vode sa zajedničkim snagama partnera iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore, te pokrenuo mrežu festivala koja ima za cilj prije svega da festivali regionalno ojačaju jedni druge i da kroz zajedničku aktivnost produže život festivala.

Pored naslova iz Cannesa, Venecije, Berlina i Sarajeva (igrani fimovi: Smrt filma, a i mog oca Danija Rosenberga, Novi poredak Michela Franca, Mladi kitolovac Philippa Yuryeva, Sluge režima Ivana Ostrochovskog, Krvne veze Jeanette Nordahl, te dokumentarni filmovi Jedna od nas Đure Gavrana i Mala djevojčica Sébastien Lifshitz) ono što je kuriozitet ovog izdanja Mreže festivala Jadranske regije, dva su jugoslavenska klasika: Miris poljskog cveća Srđana Karanovića i Pavle Pavlović Puriše Đorđevića.

“Jugoslavenska kinematografija je nešto čime sve zemlje bivše Jugoslavije treba da se ponose, a inicijativa institucija i pojedinaca u poslednjih par godina dovela je do restauracije mnogih kultnih filmskih ostvarenja i to je upravo ono što nas posebno raduje da i mlađe generacije imaju priliku da se upoznaju sa filmovima koje su obeležile određene godine”, govori Debeljković, dodajući da je bila veoma teška odluka koji jugoslavenski film zaslužuje da bude dio programa.

“Filmovi Miris poljskog cveća i Pavle Pavlović, pored svog umetničkog doprinosa, su filmovi koji nisu prikazivani poslednjih godina iako postoje restaurirane kopije i upravo je to bio jedan od parametra da ova dva filma budu uvrštena u program zajedničkog festivala. Ovo je jedinstvena prilika da se podsetimo, ali i da edukujemo mlađe generacije koje nisu uvek u potpunosti upoznate sa biserima jugoslavenske kinematografije”, tvrdi Debeljković.

Kvalitetan program

“Mreža festivala upravo ovom inicijativom želi da pruži podršku reastauraciji filmskih ostvarenja i nadamo se da ćemo već u narednom  izdanju moći da prikažemo i ostvarenja koja strpljivo čekaju svoju digitalizaciju”, zaključuje Debeljković.

Ivan Bakrač, selektor i koordinator Filmskog festivala Herceg Novi, govori da je u godini koja je bila prepuna loših novosti, na globalnom nivou, ova inicijativa zaista probudila inspiraciju i nadu da se, uprkos preprekama, može stvarati vrlo kvalitetan zajednički program koji se nudi publici i profesionalcima, u veoma specifičnim okolnostima.

“Nadam se dobrom odzivu crnogorske publike prije svega iz razloga što se hercegnovski festival nije održao prošle godine, pa će publika sada imati priliku da vidi naslove koji do sada kod nas nisu prikazani”, priča Bakrač, dodajući da bi bilo lijepo da se ovo proljećno izdanje moglo desiti i fizički, na poznatim open air lokacijama.

“Mislim da će program koji smo pripremili za publiku savršeno funkcionisati i na malim ekranima. Siguran sam da će publika uspjeti da uživa u tim važnim filmskim pričama, bez obzira na format slike. A ljeto se bliži i nadamo se da će u avgustu sigurno biti uslova za povratak na Kanli Kulu i tvrđavu Forte Mare. Kroz zajedničku selekciju koju spremamo, publika će vidjeti šta je to što kolege iz sve četiri zemlje smatraju važnim i vrijednim diskusije”, tvrdi Bakrač.

Kao svojevrsni bonus, uz gledanje filmova, publika će moći pogledati i intervjuue sa filmskim autorima, te učestvovati u razgovorima. Koliko god da je određena saradnja između ova četiri filmska fesitvala već postojala, ovo zvanično udruživanje će ih učiniti još više prepoznatljivijim i izvan granica regiona.

Izvor : Al Jazeera

Povezane

Sarajevo Film Festival (BiH), Zagreb Film Festival (Hrvatska), Festival autorskog filma (Srbija) i Filmski festival Herceg Novi (Crna Gora) okupljaju se na devetodnevnom online festivalu.

30 Mar 2021
Više iz rubrike TEME
POPULARNO