Mahatirova ostavka i moguća nova vlast u Maleziji

Piše: Samer Allawi

Malezijski premijer Mahathir Mohamad objavio je da je ponudio svoju ostavku malezijskom kralju Abdullahu Ri'ayatuddinu al-Mustafi Billahu Shahu, s tim da u izjavi premijerovog ureda nisu otkriveni nikakvi detalji.

Sada je odluka u kraljevim rukama, smatraju posmatrači dinamičnih političkih dešavanja nakon eskalacije krize u vladajućoj koaliciji Savez nade (Pakatan Harapan) u petak navečer.

Posljednji sastanak čelnika Saveza nade, koalicije koju čine četiri glavne stranke, otkrio je dubinu vladine krize prouzrokovane Mahathirovim odbijanjem da odredi datum predaje vlasti Anwaru Ibrahimu, čime bi se proveo dogovor postignut između koalicijskih stranaka 7. januara 2018. godine, odnosno četiri mjeseca prije izlaska na izbore koji su koaliciju doveli na vlast.

Uživa li Mahatir povjerenje Parlamenta?

Ostavka premijera znači da se čeka na odluku kralja da povjeri dužnost onome koga smatra sposobnim da dobije povjerenje Parlamenta, a to uključuje i samog Mahathira, ili da zaduži drugu osobu, vjerovatno Anwara, da formira novu vladu.

Politički analitičar Azmi Hassan smatra kako je najveći izazov za onoga ko dobije zaduženje da formira vladu stjecanje povjerenje Parlamenta, izražavajući sumnju da je Anwar sposoban za to.

Također smatra da se Mahathirovo odustajanje od predaje vlasti temeljilo na tome da uživa povjerenje većine članova Parlamenta i da ne postoji ustavna klauzula koja ga prisiljava na ostavku.

Povjerenje u Mahathira pojačalo je saopćenje Ujedinjene malajske nacionalne organizacije (UMNO), glavne opozicione stranke u ovom trenutku i nekadašnje vladajuće stranke, te Malezijske islamske stranke da podržavaju ostanak Mahathira na vlasti.

Mahathirove izjave nakon posljednjeg sastanka rukovodstva koalicije potvrđuju da su ga stranački čelnici ovlastili da odredi datum napuštanja vlasti bez vršenja bilo kakvog pritiska na njega, a Anwar je prokomentirao da mora biti strpljiv.

Međutim, ono što je procurilo sa sastanka pokazuje veliku polarizaciju unutar vladajuće koalicije, nakon koje je došlo do žestoke utrke između političkih stranaka u pogledu iznošenja svojih opcija ili pitanja repozicioniranja između dvije sučeljene strane.

Mnogi politički analitičari smatraju da postoje veoma široke mogućnosti po pitanju načina na koji će se nositi s trenutnom političkom situacijom i da politički lideri dolaze u kraljevsku palaču jedan za drugim kako bi uvjerili kralja da imaju parlamentarnu većinu dovoljnu za formiranje vlade.

Tri moguća pravca djelovanja

Prema informacijama koje su procurile sa konsultacija u palači, kralj u velikoj mjeri naginje političkoj i sigurnosnoj stabilnosti, a posmatrači su gotovo jednoglasni da postoje tri moguća pravca djelovanja:

Prvo: Mahathir će ponovo biti zadužen za formiranje nove vlade, što znači da će on restrukturirati vladajuću koaliciju kako bi je napustile Anwarove pristalice.

To su Partija demokratske akcije (DAP), kojom dominiraju građani kineskog porijekla, zatim Partija nacionalnog povjerenja (PAN), koja se odvojila od Malezijske islamske stranke (PAS), te pristalice Anwara iz Partije narodne pravde (PKR), Anwarove stranke, nakon njegovog odvajanja.

U novu koaliciju ulaze Malezijska islamska stranka (PAS) i stranka UMNO, a stranke sa sjedištem u Sarawaku i Sabahu, državama u istočnom dijelu zemlje, ostaju lojalne saveznoj vladi na čelu s Mahathirom.

Drugo: Dužnost formiranja nove vlade bit će povjerena Anwaru.

Ovo mišljenje potkrepljuju izjave koje se pripisuju kralju da preferira rješavanje krize po uzoru na ustavni presedan u državi Perak 2009. godine, kada je sultan Peraka odbio odgovoriti na preporuku šefa državne vlade da raspusti parlament i zakaže nove izbore.

U slučaju da Anwar bude zadužen za formiranje nove vlade, imat će 14 dana da dobije povjerenje Parlamenta.

Ukoliko ne dobije 113 od 222 glasa, što je ukupan broj zastupničkih mjesta u Parlamentu, pitanje se ponovo vraća kralju.

‘Bježanje od obaveza i obećanja’

Treće: Premijer ili vršilac dužnosti premijera tražit će od kralja da raspusti Parlament i raspiše prijevremene izbore, što je opcija za koju postoji mala vjerovatnoća, iako opozicija to preferira.

Polarizacija se jasno pojavljuje na lokalnom nivou, gdje su pokrenute masovne kampanje među malajskom većinom kako bi se podržalo formiranje novog saveza koji jamči njihova prava i “čuva svetost islama”, što su dva zadatka koja su povjerena kralju Ustavom, s obzirom na to da ova struja trenutnu vladu vidi kao prijetnju islamu u Maleziji i pravima većine.

S druge strane, Anwarove pristalice opisale su pribjegavanje promjeni vlasti kroz “pozadinske kanale” i “bježanje od obaveza i obećanja” kao “izdaju” naroda, koji je izrazio volju za promjenama na izborima i “neetičko ponašanje”.

Takav stav je iznio veliki broj njih, među kojima su i zastupnica u Parlamentu Chin Abdullah i Islamski omladinski pokret (ABIM).

Izvor: Al Jazeera