The New York Times: Sedam činjenica o napadu tri države na Siriju

Američki zvaničnici su izjavili kako je cilj napada na Siriju, koje su izvele američke, francuske i britanske snage na tri lokacije u ovoj državi, bio spriječiti režim Bashara al-Assada da ponovi napade hemijskim oružjem.

Sjedinjene Američke Države, Francuska i Velika Britanija izvele su udružene napade u ranim jutarnjim satima u subotu kao odgovor na, kako su ga nazvali, ovomjesečni napad hemijskim oružjem na Doumu u Istočnoj Ghouti, koja se i dalje nalazila pod kontrolom snaga sirijske opozicije.

Napadi predstavljaju najnoviji razvoj dešavanja u dugotrajnom i složenom sukobu, čije su posljedice prešle granice Sirije i odrazile se na Rusiju, SAD, Iran i dijelove Evrope, kako navodi list The New York Times u svom izvještaju.

Koje su to glavne lekcije i posljedice zračnih udara?

Intenzivni i ograničeni napadi

Sjedinjene Američke Države i njeni saveznici odlučili su se za suzdržaniju operaciju, šaljući snažnu poruku sirijskom predsjedniku Basharu al-Assadu, bez provociranja vojnog odgovora Rusije i Irana.

Napad koji je izveden u subotu bio je znatno jači od zračnih udara koje je predsjednik Trump naredio prošle godine (na vojni aerodrom Shayrat), s tim da je ovog puta bio usmjeren na tri lokacije povezane s proizvodnjom hemijskog oružja, daleko od ruskih vojnika i baza.

Sekretar odbrane Sjedinjenih Američkih Država Jim Mattis izjavio je kako je ovo bio “jednokratan napad” na Assadov režim. “Vjerujem da je njime poslana vrlo snažna poruka Assadu koja će ga spriječiti da ponovi hemijski napad”, izjavio je.

No predsjednik Trump je, u isto vrijeme, ukazao na mogućnost da se nastavi s napadima sve dok sirijski režim ne prestane koristiti hemijsko oružje.

SAD je odlučio da neće čekati

Sjedinjene Američke Države i njeni saveznici odlučili su izvesti zračne napade, iako je razvoj situacije ukazivao na to da bi oni mogli biti odgođeni.

Inspektori iz Organizacije za zabranu hemijskog oružja (OPWC) stigli su u Damask u subotu, kako bi istražili napad u Doumi, prema saopćenju ove organizacije na Twitteru.

Pored toga, američki sekretar odbrane Mattis radio je na tome da se uspori prelazak na vojni odgovor, zabrinut da bi raketni napad mogao izazvati sukob Rusije i Irana sa Zapadom.

Predsjednik Trump je, pak, slao različite signale o vremenu napada. On je u srijedu upozorio Rusiju na Twitteru da “dolaze lijepi, novi i pametni projektili”. Međutim, već narednog dana je dodao: “Nikad nisam rekao kada će se napad na Siriju desiti. Može biti vrlo brzo, a možda i ne.”

Britanska premijerka Theresa May izjavila je na konferenciji za novinare kako je vojna akcija “bila potrebna i ispravna stvar”, kako bi se spriječila dalja upotreba hemijskog oružja.

Assad je apsorbirao još jedan udar

Zračnim napadima je poslana nedvosmislena poruka Assadu, ali nije bilo sigurno da će to imati utjecaja na njegov način razmišljanja. On je na vlasti ostao zahvaljujući podršci koju mu pružaju Iran i Rusija.

Assad je, u suštini, pod opsadom još od početka rata u Siriji prije sedam godina, sa čim se bio u stanju nositi. Nosio se sa ratom, zračnim napadima, sankcijama, militantima Islamske države Iraka i Lavenata (ISIL), raznim grupama oružane sirijske opozicije i ekonomijom koja se raspada.

Sirijski državni mediji su prenijeli da su mnogi projektili presreteni, dok je na Twitter računu sirijskog predsjedništva objavljen video koji prikazuje Assada kako počinje svoj uobičajeni dan na poslu, premda se tvrdnje sirijskih medija ili prikazani događaji ne mogu nezavisno provjeriti.

Američki zakonodavci podijeljeni

U Washingtonu su reakcije na napade bile podijeljene po stranačkim linijama, pa su se mogle čuti hvale od republikanaca i kritike od demokrata, poput Nancy Pelosi, liderke demokratske manjine u Predstavničkom domu.

Senator Tim Kaine, demokrata iz Virdžinije, žalio se jer predsjednik Trump nije zatražio dozvolu od Kongresa za napade, za kojeg su napadi bili “ilegalni… i bezobzirni”.

Senator Tom Cotton, republikanac iz Arkanzasa, kazao je da “mesar iz Damaska večeras treba naučiti dvije lekcije na teži način: oružje za masovno uništenje neće biti od koristi ako ti se SAD odluči suprostaviti i Rusija ne može zaštititi svoje klijente od SAD-a”.

Užarena retorika Rusije

Rusija je pozvala na hitni sastanak Vijeća Sigurnosti Ujedinjenih nacija i iznijela je oštra upozorenja prije samog napada.

Međutim, brzina i ton ruske reakcije u subotu, u kojoj se naglašava da je napad bio ograničen i da nije rezultirao direktnim sukobima, upućivali su na olakšanje koje je Kremlj osjetio.

Prema ruskim državnim medijima, predsjednik Vladimir Putin je opisao napade kao “čin agresije protiv suverene države” i protivne Povelji UN-a.

Valery V. Gerasimov, načelnik Glavnog štaba ruskih oružanih snaga, upozorio je da će Rusija “preduzeti mjere odmazde”, dodavši važno upozorenje da će se to dogoditi samo u slučaju da ruski vojnici budu ugroženi.

Vijeće Federacije, gornji dom ruskog parlamenta, saopćilo je da će o zračnim napadima raspravljati “sljedeće sedmice”.

May izbjegava konflikt kod kuće

Britanska premijerka May je rekla kako vjeruje da se treba poslati snažna poruka o upotrebi hemijskog oružja, ali da, također, ima i uvjerljive političke i diplomatske razloge za podršku SAD-u i izvođenju napada u što kraćem mogućem periodu.

Jedan od imperativa je bio uzvratiti podršku koju je London dobio od Washingtona u sporu s Rusijom zbog trovanja bivšeg špijuna Sergeja V. Skripalja i njegove kćerke, Julije S. Skripalj, u Britaniji.

Premijerka May, koja je eksplicitno povezala zračne udare i trovanja Skripalja, iskoristila je dva dana koja su preostala prije nego se zakonodavci vrate s odmora.

Iako nije obavezna da obavi konsultacije s Parlamentom, May je možda osjećala da to mora učiniti, zbog čega bi lako mogla izgubiti na glasanju u Parlamentu o napadima na Siriju, kao što je izgubio i njen prethodnik David Cameron 2013. godine.

Pored toga, Britanija želi dokazati svoje partnerstvo s predsjednikom Trumpom u vrijeme kada je njen međunarodni utjecaj u pitanju zbog izlaska iz Evropske unije, te želi ojačati svoje trgovinske veze s Amerikom.

Francuska – prekoračena crvena linija

Predsjednik Emmanuel Macron je pripremio svoj narod za ovaj trenutak: on je raspravljao o mogućnosti zračnih udara. Na početku svog predsjedničkog mandata jasno je izjavio da upotreba hemijskog oružja predstavlja crvenu liniju.

Dok je gurao u pravcu vojnog odgovora na upotrebu hemijskog oružja, Macron je rekao da želi raditi na mirovnom sporazumu u regionu, kreirajući strategiju u dva pravca koja imaju podršku u Francuskoj.

Predsjednik Macron je radio na unapređenju odnosa s američkim kolegom više nego sa drugim zapadnim liderima, ali je istovremeno nastavio kontakte i sa ruskim predsjednikom.

Macron će posjetiti oba predsjednika u narednim sedmicama: Trumpa krajem aprila, a Putina u maju.

Izvor: Al Jazeera