Hoće li Saif al-Islam Gaddafi ostvariti svoj stari san o vladavini Libijom?

Piše: Fouad Diab

Građani Libije poveli su ustanak protiv vladavine pokojnog pukovnika Muamara al-Gaddafija 2011. godine, kojeg su uspjeli svrgnuti s vlasti. No sada se njegov sin Saif al-Islam Gaddafi, kojeg nije bilo u javnosti neko vrijeme, ponovo vraća na političku scenu. Sin nekadašnjeg libijskog predsjednika saopćio je kako se namjerava kandidirati na predsjedničkim izborima planiranim za ovu godinu, što je izazvalo različite reakcije u libijskoj javnosti.  

Saif al-Islam je najavio svoju kandidaturu za predsjedničke izbore sa izbornim programom koji ima za cilj ”obnoviti libijsku državu i učiniti je državom za sve”. Njegovo saopćenje je prenio Ayman Boras, glasnogovornik Saif al-Islama, na konferenciji za novinare održanoj nedavno u Tunisu.

Bataljon Abu Bakr al-Siddiq, milicija koja je držala u zatočeništvu Saifa al-Islama u gradu Zintan, inače odana operaciji ”Dostojanstvo” koju predvodi penzionirani general Khalifa Haftar, navodi u saopćenju izdatom u junu 2017. da pušta na slobodu Saifa al-Islama po odluci o amnestiji koju je donio Predstavnički dom u Tobruku. Međutim, još od tada je nepoznato njegovo tačno prebivalište i da li se nalazi u Libiji ili izvan države.

Nakon vijesti o njegovom puštanju na slobodu, Međunarodni krivični sud je zatražio od libijske vlade da odmah pristupi njegovom izručenju, nezavisno od svakog zakona o amnestiji u Libiji, budući da je i dalje na snazi nalog za njegovo hapšenje izdat 2011. zbog zločina protiv čovječnosti. 

Mohamed al-Darrat, član Predstavničkog doma iz Tobruka, smatra da pitanje kandidature Saif al-Islama ne zavređuje pažnju ili bilo kakav razgovor, rekavši kako je režim pukovnika Gaddafija zauvijek otišao. On u isto vrijeme postavlja pitanje: ”Ako se Saif želi vratiti na vlast, zašto smo onda dizali revoluciju u državi?”  

Povratak na vlast

Kada su u pitanju međunarodne i regionalne sile koje bi mogle podržati povratak Saifa al-Islama na vlast, Al-Darrat za Al Jazeeru kaže da ne postoji nikakvo opravdanje za njegovu podršku, jer je bivši režim gotov i da svijet ”vjeruje u interese, a ne pojedince”.  

Međutim, politički analitičar Kamel al-Mirash misli drugačije od Al-Darrata. Smatra da se ne mogu svi Libijci staviti u isti koš, tvrdeći da postoje oni koji prihvataju Saifa i oni koji ga odbacuju, pojasnivši da ovo pitanje ne ovisi o prihvatanju ili odbacivanju, već o demokratskim principima koje trebaju svi prihvatiti, što zahtijeva kompromise kako bi se izašlo iz trenutne krize. 

Al-Mirash za Al Jazeeru dodaje da Saifa nijedne regionalne snage neće direktno podržati, ali da nekima neće smetati potencijalna kandidatura zbog njegove popularnosti u Libiji.

Saleh Afihima, član Predstavničkog doma u Tobruku i pristalica operacije ”Dostojanstvo” slaže se s Al-Mirashom. On vjeruje da niko ne može poricati ustavno pravo Saifa al-Islama kao državljanina Libije, sve dok ne postoje sudska ograničenja koja bi mu onemogućila da se kandidira. 

Zakon o političkoj izolaciji  

Aguila Saleh, predsjednik Predstavničkog doma u Tobruku, također ne vidi nikakvu smetnju u tome da se Saif al-Islam kandidira na izborima. Smatra da on, kao građanin Libije, ima pravo na to, nakon što je Predstavnički dom ranije poništio zakon o političkoj izolaciji, sve dok ga u tome ne sprječavaju sudska ograničenja. Dodaje da je odluka o njegovom izboru u rukama Libijaca.

Predstavnički dom u Tobruku usvojio je 27. jula 2015. godine Zakon o općoj amnestiji. Tekst zakona, koji sadrži 11 članaka, odobrava opću i sveobuhvatnu amnestiju za sve Libijce od 15. februara 2011. (datum izbijanja februarske revolucije) pa sve do dana donošenja zakona. 

Gaddafijev režim i dalje uživa podršku i lojalnost pojedinih plemena, naročito na južnim područjima i regionu Warshefana na jugozapadu Tripolija, pored niza plemena u gradu Sirtu, rodnom mjestu predsjednika Muammara al-Gaddafija, na zapadu Libije.  

Afihima je rekao za Al Jazeeru da Libijci moraju priznati pristalice bivšeg režima kao dio libijske države, upozoravajući da će netrpeljivost prema određenoj struji imati katastrofalne posljedice na proces nacionalnog pomirenja.

Također je rekao da se sve stranke moraju pridržavati demokratskog puta, bez isključivanja suprotstavljenih stavova, “ako mi (Libijci) želimo doći do stvarne države”.

Smrtna kazna

U julu 2015. godine, sud u Tripoliju osudio je Saifa al-Islama na smrt zbog ratnih zločina, uključujući i ubijanje demonstranata tokom februarske revolucije i drugih krivičnih djela koja se tiču finansijske i administrativne korupcije.

Kasnije je oslobođen i pušten na slobodu nakon općeg pomilovanja.

Mohamed Barra, profesor krivičnog prava na Univerzitetu u Tripoliju, rekao je za Al Jazeeru da se Saif al-Islam mora pojaviti pred sudom i braniti se protiv optužbi za koje se tereti.

Pojašnjava da će sud odlučiti o tome da li se zakon o amnestiji odnosi i na njega ili da Predstavnički dom u Tobruku izda posebno pomilovanje vezano za optužbe koje mu se stavljaju na teret, kako bi mogao legalno izaći na izbore. 

Izvor: Al Jazeera