Uspon AfD-a zasjenio Dan otvorenih vrata džamija u Njemačkoj

Njemačka ima približno 2500 džamija, od kojih 900 ima jasne arhitektonske karakteristike džamije (EPA)
Njemačka ima približno 2500 džamija, od kojih 900 ima jasne arhitektonske karakteristike džamije (EPA)

Piše: Khaled Schmidt

Bitna dešavanja na svjetskoj sceni imala su odjek i u razgovorima posjetilaca džamije Sehtlik, najveće berlinske džamije, tokom obilježavanja Dana otvorenih vrata džamija u Njemačkoj. Ovu manifestaciju zasjenio je ulazak populističke desničarske antiislamske stranke Alternativa za Njemačku (AfD) u državni parlament (Bundestag) prvi put u historiji.

Hiljadu njemačkih džamija u raznim gradovima Njemačke otvorilo je vrata za posjetioce u znak obilježavanja manifestacije Dan otvorenih vrata džamija, koja se još od 1997. održava paralelno s godišnjom proslavom Dana njemačkog jedinstva. Događaj ima za cilj potvrditi vezu između muslimana i njemačkog društva i njihovu povezanost s pitanjima značajnim za ovu državu, među kojima je i obilježavanje Dana jedinstva.

Centralno vijeće muslimana Njemačke, inače inicijator ove aktivnosti, procjenjuje broj posjetilaca na blizu 100.000, od čega je 15.000 u Berlinu. Aiman Mazyek, predsjednik Centralnog vijeća muslimana Njemačke, kaže da u ovogodišnjim aktivnostima nisu učestvovale džamije u istočnim pokrajinama iz straha da bi moglo doći do izbijanja nasilja.

Njemačka ima približno 2500 džamija, od kojih 900 ima jasne arhitektonske karakteristike džamije.

Ove godine Dan otvorenih vrata održava se pod motom “Dobro susjedstvo – bolje društvo”, a aktivnosti su uključivale ture upoznavanja posjetilaca s islamom i džamijama, panel-diskusije i sajam knjiga. 

U džamiji Sehtlik posjetioci su dočekani cvijećem, a ruke su im parfimisane ružinom vodicom. Mlada posjetiteljica Denis Liman kaže da je došla u džamiju s namjerom da izrazi podršku multikulturalnosti i protivljenje povezivanju islama s terorizmom.

Seminar

Vera, posjetiteljica u poznijim godinama, ističe da ju je govor stranke AfD podsjetio na propagandu nacističke vladavine. Odlučila je prisustvovati ovoj manifestaciji kako bi potvrdila da podržava svoje susjede muslimane nakon uspona desničarske stranke koja smatra da islam ne pripada Njemačkoj.

U džamiji Sehtlik održan je seminar o međususjedskim odnosima i suživotu, na kojem je imam džamije Süleyman Küçük podsjetio na oporuku Božijeg Poslanika da se poštuje susjed bez obzira na njegovu vjeru i da se musliman smatra odgovornim za susjeda, pa čak i u opsegu 40 kuća od njegove, što govori o značaju dobrosusjedskih odnosa u islamu.   

Küçük je istakao da velika posjećenost džamija odražava otvorenost i toleranciju koja je prisutna u njemačkom društvu, te sposobnost ovog društva da se kroz dijalog suprotstavi rasizmu, nerazumijevanju i predrasudama.  

Među posjetiocima je bila i Njemica Stinah, koja kaže da joj je ovo prva posjeta džamiji u životu. Nakon zabrane pokrivanja lica velom u Austriji željela je poručiti muslimankama u Njemačkoj da odustanu od takvog načina oblačenja jer “to zastrašuje druge i pojačava stereotipe o islamu u glavama nemuslimana”.  

Jedna od posjetiteljica postavila je pitanje o razlici između sunita i šiita, te postotku jednih i drugih u Njemačkoj. Bilo je još i pitanja zašto se muslimani Njemačke nedovoljno distanciraju od terorističkih napada za koje su odgovorni muslimani, te imaju li problemi na Bliskom istoku utjecaj na muslimane u Njemačkoj.   

Anja Middelbeck-Varwick, profesorica katoličke teologije na Slobodnom univerzitetu u Berlinu, govorila je o zajedničkim elementima islama i kršćanstva. Istakla je da su se muslimani Njemačke mnogo puta distancirali od terorizma, ali da to nije u dovoljnoj mjeri doprlo do javnog mnijenja.

Dijalog

Middelbeck-Varwick za Al Jazeeru je izjavila da to što su džamije otvorile vrata na dan kad Njemačka slavi svoj nacionalni dan pokazuje da su muslimani i kršćani u stalnom dijalogu radi dobrosusjedstva, izgradnje boljeg društva i suprotstavljanja neprijateljstvu prema islamu. 

Sa svoje strane, dr. Andreas Götze, pastor zadužen za međureligijski dijalog u protestantskoj crkvi u Berlinu i Brandenburgu, smatra da su znanje i uzajamno približavanje put za nadilaženje zabrinutosti koja se pojavila među njemačkim muslimanima zbog uspona krajnje desnice, ali i straha jednog dijela Nijemaca od islama.

Götze za Al Jazeeru kaže da su za pojedine strahove odgovorni neznanje o drugima i nedovoljna interakcija s njima, dok se za druge odgovornim mogu smatrati ekonomski i socijalni problemi, za koje pojedine osobe žele okriviti muslimane, jednako kako su ranije prebacivali krivicu na strance u državi. 

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO