Pomažu izbjeglim kao u vrijeme Berlinskog zida

Pišu: Gayatri Parameswaran i Felix Gaedtke

BERLIN – Sve je počelo kada je putovala za sjevernu Francusku i zaustavila se u izbjegličkom kampu “Džungla” u Calaisu, te započela razgovor sa muškarcem koji je pobjegao iz Eritreje.

“Shvatila sam da putujem automobilom i da imam mogućnost da nekoga povezem – a on nema drugih opcija,” kazala je jedna Njemica Al Jazeeri.

Ova 28-godišnjakinja nije željela da joj otkrijemo ime jer bi je njeni postupci mogli odvesti u zatvor, do 10 godina da budemo precizni. Kazala nam je da je do sada pomogla dvjema izbjeglicama da uđu u Njemačku i jednoj da uđe u Dansku.

Dok je sjedila u uglu velike, prazne kancelarije u Berlinu, prepričala nam je svoje iskustvo pomaganja izbjeglicama da uđu u državu.

“Naravno da sam se brinula prvi put, zbog onog najgoreg što bi mi se moglo desiti,” objasnila je.

“Ali postoji i ono najgore što bi se moglo desiti osobi koja želi preći granicu – sasvim druga stvar.”

Ona je pomagala izbjeglicama u vrijeme kada su izbjegličku situaciju opisivali riječima “najveći broj izbjeglica, tražitelja azila i interno raseljenih osoba nakon Drugog svjetskog rata”.

Tajno putovanje

U prvoj polovini 2015. godine, više od 220.000 izbjeglica zatražilo je azil u Njemačkoj. Većina je došla iz zaraćenih država kao što su Sirija, Irak, Afganistan, Somalija i Eritreja.

Njemica i Eritrejac su se dogovorili gdje će se naći, a kasnije su krenuli iz Calaisa za Berlin njenim automobilom.

“Moj prijatelj i ja smo se vozili cijelu noć,” kazala je ona. “S obzirom da to nismo planirali, bili smo poprilično zabrinuti. Izbjegavali smo velike benzinske pumpe i punili smo rezervoar u manjim selima.”

Prisjetila se zahvalnosti koju joj je muškarac iskazao kada su konačno došli u njen dom.

“Bilo je lijepo vidjeti kako je osoba koju smo povezli bila veoma sretna jer je pronašla ovaj vid solidarnosti,” kazala je ona.

Kancelarka Angela Merkel je izjavila da će Njemačka primiti više od 800.000 tražitelja azila prije kraja godine. U posljednjih nekoliko dana, hiljade izbjeglica su prešle iz Mađarske u Austriju i Njemačku, a mnoge od njih pozdravili su povici dobrodošlice.

No, ne osjećaju se svi Nijemci ovako. Određeni broj izbjeglica koje žele doći u Njemačku također je izazvao reakcije mržnje.

Prema podacima organizacije za ljudska prava Pro Asyl, zabilježeno je 359 napada na tražitelje azila i njihove domove ove godine. To je više nego duplo u odnosu na cijelu 2014. godinu.

Lekcije iz prošlosti

Njemica se opisala izrazom “fluchthelferin” – što bi se moglo prevesti kao osoba koja pomaže izbjeglicama – izraz koji ima korijene u novijoj prošlosti Njemačke.

Historijski, fluchthelfer – nasuprot “schleppera” (krijumčara ljudima) – je osoba koja je pomagala ljudima da pobjegnu iz komunističke Istočne Njemačke nakon Drugog svjetskog rata.

Mnogima od ovih pomagača izbjeglicama kasnije su dodijeljeni najviši ordeni za civile u decenijama prije pada Berlinskog zida, a i dalje ih smatraju herojima koji su pomagali ljudima da dođu do slobode.

Grupa aktivista iz organizacije Peng Collective – inspirisana pričom ove 28-godišnjakinje i historijom humanitarnog pristupa izbjeglicama – pokrenula je inicijativu Fluchthelfer.in.

Rade na dobrovoljnoj osnovi i civilima i aktivistima daju savjete kako da preko granice prevedu izbjeglice bez dokumenata, a da ne budu uhvaćeni.

Na ovoj web stranici stoji podatak da je od ponedjeljka pomoć ukazana za 569 ljudi. Ovdje volonteri također mogu nabaviti “opremu za početnike” koja uključuje mape alternativnih ruta preko granice, “čist telefon sa novom SIM karticom” da se izbjegne prisluškivanje, pa čak i zatamnjivače stakla što će otežati vlastima da vide ko se vozi pozadi. Što je najvažnije, na ovom mjestu se mogu pronaći savjeti šta raditi ako vas zaustavi policija.

Na stranicu je postavljen i jedan videosnimak u trajanju od dvije i po minute inspirisan jednim od iskustava Njemice koja je prevezla izbjeglicu preko granice.

Aktivistima prijete kazne

Max Thalbach iz organizacije Peng Collective ispričao je Al Jazeeri o pravnoj kontroverzi u vezi ove inicijative.

“Zakon trenutno posmatra pomagače izbjeglicama kao kriminalce, ali mi smo uvjereni da će nas udžbenici historije osloboditi. Isto se dešava sa gotovo svim pokretima ove vrste,” objasnio je on.

Thalbach, koji ima 26 godina, dodao je da je od ključnog značaja biti spreman prije nego što se prijavite da budete fluchthelfer.

Osoba koju uhvate dok pomaže nekome da pređe neku od evropskih granica bez odgovarajuće dokumentacije može dobiti do 10 godina zatvora ili može biti optužena za krijumčarenje ljudi. Novčane kazne su također moguće.

“Često slučajevi budu odbačeni na sudu jer je teško dokazati namjeru. Pa ipak, pokrenuli smo kampanju prikupljanja sredstava za pomoć pri plaćanju pravnih taksi za fluchthelfere,” kazao je Thalbach.

Dva pomagača su optužena za trgovinu ljudima otkako je pokrenuta inicijativa i ovaj fond im pomaže.

“Krivičnim gonjenjem ljudi koji pomažu izbjeglicama, skrivamo se od stvarnog problema. Ne bavimo se pitanjima zašto su ljudi prisiljeni da idu u čamce ili kamione,” kazao je Thalbach.

“Evropska unija je odgovorna za ovu situaciju jer je zatvorila sve svoje granice pred ovim ljudima. Mi želimo ponuditi ovim ljudima siguran put. Ne trebaju rizikovati život u kamionima.”

Aktivisti inicijative Fluchthelfer.in trenutno rade na dionici između Budimpešte i Beča gdje organizuju autobuse kao pomoć izbjeglicama da dođu do Beča.

“Veoma smo sretni zbog trenutnog otvaranja granica. Nadam se da će ovako ostati trajno i da ovo nije samo izuzetak,” Thalbach je rekao Aljazeeri u telefonskom razgovoru sa austrijsko-mađarske granice.

Jedan izbjeglica iz sjeverne Afrike, koji trenutno živi u kampu u Njemačkoj, pričao je o poteškoćama na koje je naišao u svom mukotrpnom putovanju ka Evropi. “Morao sam pobjeći iz domovine jer sam imao problema. Moja domovina nije demokratija. Ako kažete nešto pogrešno, uhvatit će vas i strpati u zatvori,” kazao je on.

‘Putovao sam s prijateljima’

On je sad aplicirao za azil u Njemačkoj i čeka odluku, te ne želi otkriti svoje ime. Kaže da ne bi uspio doći do Njemačke da nije bilo pomagača izbjeglicama koji su ga povezli u svom automobilu iz Italije.

“Puno je kontrola u autobusima i vozovima. Nekada kontrolišu i automobile, ali veće su šanse da ćete uspjeti,” kazao je on. Zato je ta pomoć bila važna.”

Putovanje uobičajenim rutama predstavlja drugi vid prepreke za izbjeglice. Dablinska regulativa, kontroverzna jer stavlja pretjerani pritisak na države u južnoj Evropi preko kojih izbjeglice ulaze u Evropu, određuje da tražitelji azila apliciraju za azil u prvoj državi Evropske unije u koju uđu.

“Ako vas uhvate negdje u putu, uzmu vam otiske i onda je veoma teško aplicirati za azil bilo gdje drugo,” objasnio je mladić.

Inicijativa Fluchthelfer.in pomogla mu je da nađe utjehu i saosjećanje u Evropi, kazao je on.

“Imao sam povjerenja u ove ljude. Bio sam veoma umoran jer sam uvijek morao trčati i nikada nisam znao šta me čeka. Ali kada sam putovao s ovim ljudima bilo je kao da putujem s prijateljima,” kazao je on.

“Znao sam da su nas mogli uhvatiti, ali puno je bolji osjećaj kada znate da ljudi ovo rade zato što vam žele pomoći.”

Izvor: Al Jazeera