Kad odu sezonci, ko će služiti crnogorske goste

Domaći radnici sezonske poslove smatraju teškim i slabo plaćenim (Al Jazeera)

Piše: Fahrudin Smailović

Zakon o strancima, koji je u Crnoj Gori stupio na snagu 1. aprila ove godine, doveo je u pitanje zaradu hiljada građana Srbije, koji su za život zarađivali radeći sezonske poslove u Crnoj Gori.

Taj zakon predviđa da nijedan strani državljanin neće moći dobiti posao ukoliko se na birou nalaze državljani Crne Gore tog profila.

Al Jazeera je istražila koliko će taj zakon pogoditi građane susjednih država, a koliko same poslodavce, koji su koristili usluge sezonskih radnika.

Na internetskoj stranici Zavoda za zapošljavanje Crne Gore navodi se da poslodavci prije upošljavanja stranaca trebaju dobiti potvrdu da na evidenciji Zavoda “nema nezaposlenih lica koja ispunjavaju uslove za zasnivanje radnog odnosa na određenim poslovima kod poslodavca ili je lice sa evidencije odbilo zasnivanje radnog odnosa na tim poslovima”. Dodaje se da je potvrda sastavni dio dokumentacije koju stranac predaje u MUP za dobijanje dozvole za privremeni boravak i rad radi zapošljavanja i sezonskog zapošljavanja.

Potrebna diploma

Žarko Radulović navodi primjer slastičarke iz BiH koja je po profesiji dizajner, koja nijedan dan nije radila u struci, ali pravi vrhunske kolače. U Italiji je radila u hotelima i slastičarnicama, stekavši veliko iskustvo.

“Budući da nema diplomu slastičara, u Zavodu za zapošljavanje je rečeno da ona mora da pođe u Bosnu, da tamo ima škola za prekvalifikaciju, da prođe tu školu od tri mjeseca, da dobije diplomu, pa da onda dođe u Crnu Goru da radi kao slastičar”, navodi on.

Žarko Radulović, predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja i suvlasnik hotela Splendid u Budvi, kaže u razgovoru za Al Jazeeru da će ovaj zakon poslodavcima izazvati velike probleme i turbulencije, a da će i državni budžet osjetiti negativne posljedice.

“Ovaj zakon treba da zaposli 20.000 Crnogoraca na jedan nelogičan način”, ističe Radulović i dodaje da zakonodavac nije vodio računa o poslodavcu, koji treba imati određeni nivo kvaliteta usluge.

Prva negativna iskustva

Prema njegovim riječima, poslodavci u Crnoj Gori su već imali negativna iskustva. Oni koji su počeli upošljavati domaće sezonske radnike imali su slučajeve da su neki nakon tri dana otišli na bolovanje, a drugi su već prvog dana napuštali posao, uz obrazloženje da je posao težak i da za tu platu neće da rade.

Radulović je ukazao da na crnogorskom primorju postoje riblji restorani koji su postali prepoznatljivi upravo po nerezidentnim konobarima.

“Gdje će vlasnici tih restorana naći 1.000 konobara koji mogu da rade u ribljem restoranu, koji znaju da rade sa ribom, koji poznaju dovoljno vina i razumiju meni?”, pita vlasnik hotela Splendid.

On smatra da konobari koji ne govore više jezika i radnici koji nisu utrenirani ne mogu adekvatno obavljati posao. Zbog toga će pasti promet i bit će manje uplaćenog PDV-a. To će poslodavca primorati da ode u sivu zonu kako bi mogao održati svoj biznis.

Prema navodima beogradskih medija, 10.000 građana Srbije, pretežno mladih i nezaposlenih, najvjerovatnije će ostati bez sezonskih poslova i izvora zarade.

Prema navodima lista 24sata, najviše građana Srbije u Crnu Goru odlazi ljeti i tamo se zapošljavaju kao konobari, sobarice, kuhari, ali i građevinski radnici. Zarađuju od 300 do 800 eura mjesečno, bez bakšiša, a uz plaćen smještaj.

Službenih podataka o broju državljana Srbije koji rade u Crnoj Gori nema, budući da Nacionalna služba za zapošljavanje nije posredovala u zapošljavanju, saopćeno je Al Jazeeri iz te ustanove.

Zavod za zapošljavanje Crne Gore nije odgovorio na upite Al Jazeere.

Podaci iz BiH

BiH i Crna Gora nemaju potpisan Sporazum o zapošljavanju pa je samim tim teško pratiti kretanje radne snage između ove dvije države, saopćeno je Al Jazeeri iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

“Agencija za rad i zapošljavanje BiH je u protekle četiri godine dobila svega jedan oglas za zapošljavanje naših građana u Crnoj Gori. To dovoljno govori o potražnji za našom radnom snagom putem zvaničnih kanala”, kazao je Boris Pupić, stručni saradnik za odnose sa javnošću u Agenciji.

Dodaje da nezvanično, u turističkoj i građevinskoj sezoni, u Crnoj Gori radi  između 10.000 i 15.000 građana BiH.

Dodaje da ljudi ili rade “na crno” ili imaju dvojna državljanstva pa tamo rade kao domaći radnici, a u BiH se ne odjavljuju sa evidencija nezaposlenih.

“Iz tih razloga nemoguće je pratiti kretanje naših građana i odlazak na rad u inostranstvo te Agencija za rad i zapošljavanje BiH nema tačnih podataka o broju naših građana u Crnoj Gori”, ističe Pupić.

On naglašava da većina poslodavaca angažira ove radnike putem već uspostavljenih kontakata tako da poslodavci nemaju potrebu svake godine raspisivati oglase već jednostavno kontaktiraju radnike koji su već radili za njih. To je još jedan od faktora koji otežava praćenje kretanja radnika.

Prema njegovoj ocjeni, činjenica da je Crna Gora planirala 23.400 radnih dozvola za ovu godinu ima za cilj da ublaži efekte ovakvog zakona, koji je, inače, uobičajen za sve države.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Iako su kvote za inozemne radnike u Crnoj Gori dodatno povećane, broj stranih sezonaca mogao bi se smanjiti. Prema novom zakonu, poslodavci ih sada mogu zaposliti samo ako na berzi rada nema domaćih radnika. Država vjeruje da će europskom praksom zaštiti domaće radnike i smanjiti nezaposlenost, poslodavci negoduju.   

Published On 01 Apr 2015
Više iz rubrike TEME
POPULARNO