Kuće povratnika u Hrvatskoj na javnoj dražbi
Gotovo 20 godina nakon rata nisu riješeni problemi povrata imovine u Hrvatskoj, a slučaj Petra Kunića iz sela Krnjak jedan je od najtežih nakon što je za njegovu kuću trebala biti održana prva javna dražba.
Mogao bi ostati bez kuće jer ga je, za ulaganja u nju, tužio privremeni korisnik kojem je država dala objekat na korištenje, kad je Kunić, nakon vojno-redarstvene akcije Oluja, izbjegao iz Hrvatske.
Kunić danas ništa više ne može poduzeti, nego samo skrštenih ruku čekati sudsku dražbu i gledati u svoju kuću.
„Vidite, na kraju sve na bubanj. Ne znam što ću. Uopće nisam o tome razmišljao. U auto, nemam pojma“, žali se Kunić.
U autu je već spavao, prisjeća se, kad se nakon Oluje vratio u Hrvatsku, jer je sedam i pol godina čekao da se privremeni korisnik njegove kuće iseli.
Maratonski sudski postupak
I onda je počeo maratonski sudski postupak u kojem privremeni korisnik traži povrat novca uloženog u kuću.
„Nešto sam kriv, jer se meni sudi. Nisam ništa kriv. Nit’ sam čovjeka poznavao, nit’ sam mu dao, nit’ sam reko da ulaže, nit’ je on šta uložio“, dodaje Kunić.
Pusić: Država mora riješiti ove slučajeve“Država treba riješiti pitanje 15 slučajeva vlasnika čija je imovina bila privremeno oduzeta na temelju zakona o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom i ne postoji nikakvo opravdanje da se to ne riješi”, izjavila je u Bruxellesu prva potpredsjednica Hrvatske vlade i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić.
“To nije nešto za što trebaju posebni zakoni, nego je posljedica jednog izvanrednog, ratnog stanja. Ti su ljudi u apsolutno nepravednoj situaciji”, rekla je Pusić, komentirajući slučaj odgođene javne dražba za kuću Petra Kunića u Krnjaku.
Prema njenom mišljenju “apsolutno je neprihvatljivo da se ti slučajevi ne rješavaju, jer se radi o minimumu humanosti, ispravljanju nepravdi i ispunjavanju preuzetih obveza”.
Izvor: Agencije
Ima Kunić fotografije kuće kakvu je zatekao i navodi kako ju je godinama obnavljao vlastitim snagama.
„Prozori su bili nagorili. On nije im'o nove, pa ih je zazidao. To je njegovo. Krov je skinuo s jedne štale. I ljudi su mi potpisali da im vratim njihov krov“, navodi Kunić.
No, sud je presudio u korist privremenog korisnika Vinka Petrovića, koji je u međuvremenu umro, pa Kunić nasljednicima mora vratiti 66.000 eura, što s kamatama i sudskim troškovima predstavlja ukupno 170.000 eura.
Zbog svega je kuća završila na javnoj dražbi na Općinskom sudu u Karlovcu.
„Na dražbi se nije pojavio nitko od zainteresiranih kupaca. Ipak, nije dražba zbog toga odgođena, već je odgodu zatražio Državni ured za upravljanje imovinom, koji u idućih mjesec dana želi pronaći mirno rješenje“, javlja Al Jazeerina reporterka Martina Kiseljak.
Ukupno 14 sličnih slučajeva
„Obaviješteni smo od strane ureda da će se rješenje u kratkom roku pronaći, da će 30 dana biti dovoljno i da će se postići nagodba, ne samo u okviru ovog slučaja“, kaže Jadranka Miladin Slaviček, odvjetnica obitelji Petrović.
Ukupno je 14 takvih slučajeva u Hrvatskoj, a Kunićev problem u Srpskom demokratskom forumu (SDF) ocjenjuju – diskriminacijom.
„Ovdje je konkretno riječ o diskriminaciji na temelju etničke pripadnosti, jer sâm zakon koji uređuje to da ljudi koji su stvarno vlasnici nekretnina i imovine moraju otplaćivati dugove nekoga tko je, ‘ajmo reći, legalno, ali nemoralno ušao u tu imovinu i koristio njihovu imovinu“, navodi Nemanja Relić iz SDF-a.
Država, koja je tu imovinu davala na korištenje, čini se, u posljednji se trenutak uključuje u rješavanje ovih problema.
„Moje unuke, moju djecu, riješiti svoje djedovine, svoje očevine – to je nemoguće. Još uvijek živim u nadi da to neće biti“, zaključuje Petar Kunić.
Ta nada živjet će još neko vrijeme, jer što nije riješeno u deset godina, trebalo bi biti u idućih 30 dana ili kuća Petra Kunića opet ide na javnu dražbu.
Izvor: Al Jazeera