Balkanska mladost po nordijskom modelu

Piše: Ibrahim Sofić

Stvaranje promjena u obrazovnom sistemu konkurentne radne snage, koja će se kretati i dobijati praktično znanje, jedan je od načina smanjenja stope nezaposlenosti među mladima u regiji, a najbolji model za to je model nordijskih država.

Tako smatraju u Forumu mladih Igmanske inicijative, koji su nedavno u Beogradu, uz pomoć Fondacije “Friedrich Ebert”, organizirali Drugi forum nove regionalne politike i evropskih integracija. Tema ovogodišnje konferencije bila je “Problem nezaposlenosti mladih u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori – rješenje po uzoru na nordijski model saradnje”.

Igmanska inicijativa, čije su članice države potpisnice Dejtonskog sporazuma, izabrala je nordijski model saradnje, kako kaže jedna od regionalnih koordinatorica Tanja Bakalbašić, zato “što nam je cilj da život, rad, školovanje i druge aktivnost građana u regionu učinimo lakšim i atraktivnijim”.

U glavnom gradu Srbije dogovoren je prijedlog paketa mjera kojim bi se smanjio broj nezaposlenih mladih osoba u ove četiri države.

Igmanska inicijativa više od tri godine radi na unapređivanju interparlamentarne i drugih oblika saradnje između potpisnica Dejtonskog sporazuma, uz korištenje dobrih iskustava iz nordijskih država i samog Nordijskog vijeća.

“Jedna od prvih oblasti u kojoj se počelo sa intenziviranjem saradnje je sloboda kretanja radne snage između zemalja Dejtonskog sporazuma. S obzirom da ova oblast zahtijeva i međusobno usaglašavanje zakonodavstva u sve četiri države, zaključivanje bilateralnih i multilateralnih sporazuma, usklađivanje obrazovnih sistema sa potrebama tržišta rada, kao i regionalno planiranje kretanja radne snage, Forum mladih Igmanske inicijative smatra da se promovisanjem dobrih preporuka i rješenja može uticati na smanjenje nezaposlenosti mladih u regionu”, kazala je Bakalbašić.

Karijera bez granica

Na forumu je evidentirana velika disproporcija ponude visokokvalificirane radne snage na tržištu rada, a istovremeno je prisutna hiperprodukcija visokoobrazovanog kadra, zbog čega opada kvalitet obrazovanja, a mladima nedostaje praktična primjena znanja.

“Naša osnovna preporuka je da srž problema koji postoji u obrazovnim sistemima država u regionu donosioci odluka (vlade, ministarstva i parlamenti) riješe uticanjem na visokoškolske ustanove, kako bi unaprijedile kvalitet obrazovanja i dale konkurentne kadrove”, ističe koordinatorica Igmanske inicijative. Dodaje kako bi obrazovni proces trebalo usmjeriti ka tome da nauči mlade ljude da budu konkurentni na tržištu rada.

Savremena karijera je karijera bez granica, a letargičnost mladih prepoznata je kao problem koji se može prevazići aktivnim pritiskom i širenjem dobrih ideja i praksi. Međutim, neophodno je da svaka država u regiji napravi kompletnu analizu strateškog razvoja, na osnovu koje bi se kreirala politika upisa na fakultete, smatraju iz Foruma mladih Igmanske inicijative.

“Bilateralnim i multilateralnim sporazumima među državama u regionu moguće je doći do rješenja i podizanja nivoa kvaliteta obrazovanja. Najvažnije je podići kvalitet funkcionalnog obrazovanja mladih kako bi bili adekvatno pripremljeni za tržište rada”, govori Bakalbašić.

Ona ističe kako je upravo ova sfera primjer dobre prakse regionalne saradnje u nordijskim državama. U toj regiji postoji model saradnje, prema kome nordijske države trebaju biti jedinstvena zona, koja će olakšati kretanje građana i omogućiti im da slobodno uče ili rade na području regije, bez rizika gubljenja pogodnosti koje uživaju na nacionalnom nivou ili potrebe da plaćaju dupli porez.

“Igmanska inicijativa je izabrala nordijski model saradnje, zato što nam je cilj da život, rad, školovanje i druge aktivnost građana u regionu učinimo lakšim i atraktivnijim”, dodaje.

Zdravi pritisak na nadležne

Problem balkanske regije ne čine samo mladi svojom neangažiranošću, već i vladajuće strukture, a upravo oni koji žele promjene i napredak, dakle mladi, mogu zdravim pritiskom potaći nadležne institucije da se pozabave kreiranjem politika i strategija.

“Da bi se došlo do kvalitetne saradnje, neophodna je politička volja, a Igmanska Inicijativa i Forum mladih Igmanske Inicijative upravo provode konstantne aktivnosti na tom polju, zagovarajući i promovišući primjere dobre prakse”, kaže Bakalbašić.

Ističe da se kroz afirmaciju nordijskog modela saradnje teži uspostavi međuparlamentarnog, međuresornog koordinacijskog tijela, koje bi radilo na unapređenju kako tržišta rada, tako i na usklađivanju i podizanju obrazovnih sistema u regiji.

Iz Igmanske inicijative ističu dobru saradnju s parlamentima Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske te se nadaju da “ćemo u skorije vrijeme zajedničkim naporima naći prihvatljiv oblik za unapređenje regionalne saradnje”.

“Za takvu užu regionalnu saradnju postoje brojni razlozi, kao i povoljne okolnosti. Riječ je o četiri države koje su neposredni susjedi, sa mnogostrukim vezama, međuodnosima i sličnostima. Nedavni težak period sukoba ostavio je u naslijeđe i brojne neriješene probleme, koje će u narednom periodu morati riješiti. To će u još većoj mjeri relaksirati njihove odnose i otvoriti prostor za sagledavanje prednosti susjedstva, kako za međusobni sveopšti razvoj, tako i za saradnju u širim regionalnim i međunarodnim organizacijama, kao što je članstvo u Evropskoj uniji”, objašnjava sagovornica Al Jazeere.

Koristiti prilike

Često se govori kako su mladi u regiji jedino zainteresirani za odlazak ili puko kritiziranje vlasti, a iz Foruma mladih pozivaju da koriste prilike koje im se nude, poput Erasmus Plus programa, koji nudi bezbroj mogućnosti za mlade, a sve četiri države su potpisnice programa.

“Dakle, više nije samo riječ o mogućnosti odlaska na studije u drugu zemlju. Ovdje se radi i o mnogim drugim opcijama, kao što su razni internship programi, plaćene prakse, dodatne edukacije za sve mlade, ne samo za studente.  Mladima se treba ponuditi jedna drugačija sredina, mogućnost odlaska u drugi svijet, onaj koji je drugačiji od njihove svakodnevnice, da bi po povratku u lokalnu zajednicu primijenili ono što su naučili”, objašnjava Bakalbašić.

Dodaje da se reformama obrazovnog sistema svakako treba krenuti s promjenom svijesti o bitnosti prihvatanja različitosti i “učiti mlade ljude drugačijem pristupu izučavanja – istraživanju”.

Izvor: Al Jazeera