Vojne intervencije bez jasnog mandata UN-a

U napadu na Srbiju, Crnu Goru i Kosovo učestvovalo je oko 600 letjelica iz 13 zemalja (EPA)

Dok su SAD i saveznici sve bliže odluci o vojnoj intervenciji u Siriji, Rusija, stalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, nastavlja se odlučno protiviti toj ideji, što znači da će eventualna operacija vjerovatno biti provedena bez odobrenja UN-a, ocjenjuje agencija France presse.

Francuska agencija podsjeća da su i ranije bile provođene vojne intervencije bez mandata UN-a, ili s mandatom koji je kasnije bio osporen.

Kosovo, 24. mart 1999.

Snage NATO-a su 24. marta 1999. godine pokrenule zračen napade protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije (Srbija i Crna Gora), pod zvaničnim nazivom “Operacija saveznička sila”, koji su trajali do 11. juna.

Intervencija je počela pošto su mirovni pregovori između predstavnika Beograda i kosovskih Albanaca pretrpjeli neuspjeh, navodi francuska agencija, podsjećajući da su Rusija i Kina zaprijetile da će uložiti veto na rezoluciju UN-a koja bi odobrila vojnu akciju.

Napadi su uslijedili poslije upornog odbijanja predsjednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića da prihvati dogovor formuliran u februaru, čiji je cilj bio da zaštiti kosovske Albance od jugoslovenskih snaga, piše AFP.

Akcija je, dodaje AFP, bila i odgovor na žestoku ofanzivu protiv snaga Oslobodilačke vojske Kosova.

Francuska agencija podsjeća da je u svakodnevnim zračnim napadima na mete u Srbiji, Crnoj Gori i na Kosovu učestvovalo oko 600 letjelica iz 13 zemalja.

Desetog juna 1999. godine jugoslovenske snage počele su povlačenje sa Kosova, koje je stavljeno pod upravu UN-a, podsjeća agencija.

Irak, mart 2003. godine

Francuski nosač aviona u blizini libijske obale [EPA]

Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo je u martu rezoluciju kojom je odobrio državama članicama da “preduzmu sve nužne mjere” kako bi zaštitile civile u Libiji od napada snaga odanih Muammaru Gaddafiju, koje su pokušavale suzbiti pobunu koja je izbila u februaru.

Operacija “Ujedinjeni zaštitnik” počela je 19. marta, a predvodile su je Velika Britanija i Francuska, uz aktivnu podršku SAD-a.

NATO je 31. marta preuzeo komandu nad intervencijom, u kojoj je učestvovalo 18 zemalja.

Kina i Rusija su u junu te godine optužile zapadnu koaliciju da ide van granica svojih ovlaštenja time što pokušava svrgnuti gaddafija, što je Francuska bila javno priznala kao cilj.

Gaddafi je 20. oktobra uhvaćen i ubijen, dva mjeseca pošto je Tripoli pao u ruke pobunjeničkih snaga, koje su imale zračnu podršku NATO-a.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO