Gračanica – uspješna preduzetnička priča

Priča o općini Gračanica priča je o uspjehu preduzetništva.

Grad koji nikada nije imao velike socijalističke kombinate razvijao se u Jugoslaviji, baš kao i poslije posljednjeg rata, zahvaljujući preduzetničkoj inicijativi lokalnog stanovništva.

Više od 70 posto zaposlenih radi u proizvodnji, a općinska uprava sa 110 zaposlenih jedna je od najmanjih u Bosni i Hercegovini.

Gotovo sve je podređeno razvoju biznisa, izvještava iz Gračanice reporter Al Jazeere Vladimir Bobetić.

U centru grada, koji još zovu i Čaršijom od posla, nalazi se bista Josipa Broza Tita.

Ipak, kako izvještava Bobetić, ovaj grad nikada nije imao benefite socijalističke Jugoslavije – velika industrijska postrojenja, petogodišnje planove, hiljade zaposlenih u jednom preduzeću…

A opet i tokom tih vremena i nakon posljednjeg rata u Gračanici se razvijalo preduzetništvo.

Rizik se isplatio

Od 7.279 zaposlenih u Općini, 6.600 radi u proizvodnji.

“Ljudi su sami kretali u biznis, nastavili ga poslije rata. Mi iz lokalne zajednice smo bili partneri svim tim projektima. Gračanica zato slovi kao razvijena općina”, rekao je općinski načelnik Nusret Helić.

Gračaničku privredu danas čini mnoštvo malih i velikih preduzeća, ukupno njih skoro 1.000, koji se uglavnom bave proizvodnjom.

To što proizvedu u najvećoj mjeri i izvezu, a neki od njih uspijevaju pobijediti i kineske konkurente; ne masovnom proizvodnjom, već kvalitetom.

Vlasnik fabrike plastične ambalaže Helaplast Suad Delić početkom krize nije htio poslušati bankare.

Umjesto da zadrži proizvodnju na tadašnjem nivou, nastavio je s ulaganjem, a kako kaže, rizik se isplatio.

“S obzirom da radimo uglavnom ambalažu za prehrambenu industriju i u vrijeme krize, jer hrana se ipak troši, mi smo imali određeni rast. Tako da svake godine rastemo cirka 20 posto”, kaže on.

U tri smjene

Preradom plastike bave se još dvije firme u Gračanici.

U prvoj se, između ostalog, proizvode kese za većinu regionalnih lanaca supermarketa, a veliki dio proizvodnje baziran je na recikliranom materijalu.

“Radimo u tri smjene. Imamo 66 radinika, a u planu je da u narednom periodu investiramo u novu opremu, koja nam je neophodna za povećanje kapaciteta”, kazao je Mujo Hasić, vlasnik kompanije Virplast.

U drugoj fabrici proizvodi se plastična galanterija, koja se izvozi na tržište zapadane Evrope i regiona.

Dio proizvodnog programa može se naći u svim maloprodajnim objektima jedne poznate evropske drogerije prisutne i na tržištima zemalja regiona.

Uspjeh Nedima Šabića, kao i ostalih privrednika Gračanice, bio bi veći da postoje podsticaji države.

Krizi dali mat

“Ukoliko zanemarimo taj porez na dobit, od kojeg su oslobođeni izvoznici, svi ostali elementi su praktično isti s ostalim učesnicima u prometu. Tako da u našem prostoru ne postoji gotovo nikakav stimulans za izvoz”, kaže on.

Galvanizacijom plastike malo ko se bavi u Evropi.

Samir Ćurić, vlasnik firme Plamingo, u tome je prepoznao šansu za svoje preduzeće.

Valjalo je ispuniti sve evropske standarde kavaliteta, a onda ni kriza nije predstavljala problem.

“Tamo gdje propadne jedna velika firma, ja kad uzmem dva posto posla od te firme, ja sam zaposlio 100 posto kapaciteta. U vrijeme krize ja sam dobio najviše proizvoda za Zapad”, priča Ćurić.

“Privredni razvoj Gračanice, koji je počeo nakon 1878. godine, dolaskom Austro-Ugarske na ove prostore, kao da nije ni stao. Zaustavljao se samo zbog ratova”, izvještava Bobetić.

“I dok se velike svetske ekonomije, poput Španije, Italije i Grčke, već godinama unazad bore da savladaju krizu, ovde, u Gračanici, bar na osnovu onoga što smo uspeli da vidimo, krizi su dali mat. I to najviše zahvaljujući entuzijazmu ovdašnjih privrednika, a kako to obično biva, uz malu ili gotovo nikakvu pomoć države.”

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Priča o općini Gračanica priča je o uspjehu preduzetništva. Grad koji nikada nije imao velike socijalističke kombinate razvijao se u Jugoslaviji, baš kao i poslije posljednjeg rata, zahvaljujući preduzetničkoj inicijativi lokalnog stanovništva. Više od 70 posto zaposlenih radi u proizvodnji, a općinska uprava sa 110 zaposlenih jedna je od najmanjih u BiH. Gotovo sve je […]

Više iz rubrike TEME
POPULARNO