Fenomen ekstremne hladnoće

Piše: Tarik Kapetanović

Posljedice polarne hladnoće koje su posljednjih dana zahvatile cijelu Evropu, pa i Balkanski poluotok, odnose i svoje žrtve. Smrtno je stradalo više od 600 osoba, a hladnoća je posebno utjecala na život stanovnika Italije i istočnog dijela Evrope.
Posljednji podaci govore kako je samo u Ukrajini umrlo 135 stanovnika direktno od posljedica smrzavanja. Veliki problem predstavlja otežana komunikacija i blokada saobraćaja u Evropi sa posebnim akcentom na ruralne dijelove Balkana koji su ostali potpuno izolirani, te se stanovništvu pomoć  hrani i lijekovima dostavlja helikopterom.

Samo je u Mostaru izmjereno rekordnih 88 cm snijega, što je više nego duplo u odnosu na rekordnu 1971. godinu, kada je izmjereno 37 cm.

“U Bosni i Hercegovini ima slabosti u organizaciji, ali trebamo imati na umu da su u Mostaru i Sarajevu u pitanju meteorološki rekordi koji nisu zabilježeni u proteklih sto godina. To se prvenstveno može primijetiti po visini snježnog pokrivača. Samo je u Mostaru izmjereno rekordnih 88 centimetara, što je u odnosu na rekordnu 1971. godinu, kada je izmjereno 37 centimetara, više nego duplo. U Sarajevu je rekord postavljen 1999. godine, kada smo izmjerili 90 centimetara, dok je sada visina zimskog pokrivača u gradu bila čak 107 centimetara, što je uz niske temperature koje traju izuzetno dugo dodatna otežavajuća činjenica”, ističe klimatolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda Željko Majstorović.

Olujni vjetrovi

Najniže temperature su zabilježene u Rusiji. U Moskvi je izmjereno čak -22 stepena Celzija, a na krajnjem istoku Sibira  -34 stepena Celzija.

Na području jugoistočne Europe umrlo je 40 osoba od toga 19 u Srbiji, 11 u Bosni i Hrecegovini, četiri u Crnoj Gori, tri u Hrvatskoj, dvije u Makedoniji i jedna u Albaniji. Više od 100.000 osoba ostalo je odsječeno u ruralnim područjima Srbije i Crne Gore. 

U Bugarskoj, koja je u petak obustavila izvoz svoje električne energije kako bi zadovoljila svoje potrebe, umrlo je 30 osoba a u Grčkoj petero.
    
Od hladnoće je u Rumunjskoj, po službenim podacima umrlo 65 osoba, Rusiji 46, a u Ukrajini, koja bilježi najveći broj mrtvih, 135. U baltičkim državma ukupno je umrlo 35 osoba, najviše u Litvi gdje ima 24 mrtvih.
    
U Italiji, gdje je zima uzrokovala smrt 45 osoba, obilan snijeg nastavio je padati i u subotu a stanje se pogoršalo i u središnjim i južnim dijelovima zemlje te je otkazan i veliki broj letova, a problemi su i u željezničkom i cestovnom prometu.  Francuska, s dvije nove žrtve od petka navečer, bilježi 14 mrtvih u posljednjih desetak dana.

“U Hrvatskoj i okolici se nastavlja vrijeme primjereno zimi, osobito do ponedjeljka, kada će u većini krajeva biti novog snijega, gdjegod i više od 30 centimetara. U nekim područjima, primjerice u gorskoj Hrvatskoj, su vrlo vjerojatni i snježni nanosi i veći od metra, dok ni jakog i olujnog vjetra neće nedostajati”, kaže meteorolog  Zoran Vakula.

Plovidba rijekom Dunav u toku od 100 kilometara koji protječe Srbijom je potpuno onemogućena zbog leda, dok je plovni promet na bugarsko-rumunjskoj granici prekinut zbog leda, koji prekriva 90 posto rijeke. 

“Porast temperature je ustvari i porast ukupne energije u atmosferi koja direktno utiče na ekstremne promjene vremena i učestalost ekstrema svih parametara, kako temperature, tako padavina i vjetra”, kaže klimatolog Željko Majstorović.  

“Koliko god bili oholi u odnosu na prirodu, još smo jako sitni.  Energetika jednog ciklona kakav je ovih dana bio nad našim krajevima više desetina puta nadilazi ukupnu godišnju proizvodnju energije u svijetu, i kada nađemo Higgsov bozon „Božju česticu“, ostat će još hiljade neispitanih stvari. Čovjek nesavršenost svojih čula uvijek nadoknađuje uz pomoć mozga, ali to ima svoje domete, naročito jer se u nauku malo ulaže, a političari istinski predane naučnike zovu samo kad ‘zagusti’, dok u međuvremenu slušaju karijeriste i poltrone dok naučnike namjerno ometaju u njihovom radu”, ističe Majstorović.

Najstariji stanovnici Evrope su itekako osjetili ovu zimu, te je tako sedamdesetogodišnji muškarac u Štajerskoj pronađen mrtav, dok su u Njemačkoj pronađene još četiri žrtve.
“Ljudska priroda brzo ogugla na more informacija koje svakog dana stižu do nas, međutim fenomen globalnog zagrijavanja utiče na nas. Porast temperature je ustvari i porast ukupne energije u atmosferi koja direktno utiče na ekstremne promjene vremena i učestalost ekstrema svih parametara, kako temperature tako padavina i vjetra.  Najstariji stanovnici možda i ne pamte ovakve ekstreme, ali meteorolozi pišu i dane, čak i sate ekstremnih hladnoća i padavina koje se u BiH periodično ponavljaju, a zapisuju od davne 1888. godine”, dodaje Majstorović.
Sve podsjeća na scene rušenja proizvedene u studijima tokom snimanja filmova o kraju svijeta. U Veneciji je prije nekoliko dana statua bika visoka devet metara, inače simbol Karnevala, doslovno srušena pred naletima bure koja puše brzinom većom od 80 kilometara na sat.

Hladni zrak sa sjeveroistoka

“Različite religije i narodi na svoj način pojašnjavaju „kraj“. Nisam siguran da vremenski ekstremi koji su jako česti u svijetu moraju značiti apokalipsu!? Pouzdano znam da se ustalio dotok hladnog zraka sa sjeveroistoka Europe na područje jugoistočne Europe. Istodobno se ciklona zadržava nad središnjim i zapadnim Sredozemljem, te uzrokuje dotok vlažnog zraka, što rezultira hladnoćom i mjestimice obimnijim padavinama”, pojašnjava Vakula.

Sibirske temperature će se zadržati još sedam do osam dana, a onda će postepeno otopliti.

Najgore hladnoće koje su pogodile Evropu u posljednjih nekoliko desetljeća mogle bi potrajati do kraja mjeseca, jer ledeni zrak iz Sibira i visoki atmosferski pritisak sprečavaju da toplije vrijeme preko Atlantika stigne do Evrope.
“Stanovnici BIH mogu očekivati još padavina u zavisnosti od dijela zemlje, koje se mogu mjeriti od 15 do 40 centimetara, dok će više snijega biti na jugu zemlje. Sibirske temperature će se zadržati još sedam do osam dana, a onda će postepeno otopliti. U trećoj dekadi mjeseca temperature će biti bliže prosjeku”, pojašnjava Majstorović

Iako fenomen visokog atmosferskog pritiska sam po sebi nije neobičan, dramatičan pad temperatura nakon više sedmica blage zime bi iznenadio stručnjake i dužnosnike svjetske meteorološke organizacije, koji su saopćili da postoji mogućnost da se sljedeće sedmice promjeni pritisak, ali se potpuna stabilizacija očekuje za dvije do tri sedmice.
“Tokom sljedećeg tjedna dnevna temperatura zraka u mnogim će područjima rasti, ali će i dalje većinom biti niža od prosječne ovog dijela godine u Hrvatskoj i regiji. Najnoviji kompjutorski izračuni za četiri sedmice unaprijed daju povećanu vjerojatnost nastavka relativno hladnog vremena”, kaže Vakula, ali i dodaje, “ne baš ovako hladnog kao ovih dana”.  

Izvor: Al Jazeera