Sve je manje slobode izražavanja u Hong Kongu

Na osnovu zakona o nacionalnoj sigurnosti iz 2020. u porastu su zastrašivanje aktivista i novinara i autocenzura.

Svežnjevi novina Apple Daily, koje objavljuje Nex Media d.o.o., s naslovom Aplle Daily će se nastaviti boriti, nakon što je nacionalna jedinica za sigurnost uhapsila medijskog mogula Jimmyja Lai Chee-yinga, osnivač Apple Dailyja, u štampariji ove kompanije u Hong Kongu 11. avgusta 2020. (Reuters)

U 2018. je pokojni kuhar, putnik i televizijska ličnost Anthony Bourdain snimio emisiju o Hong Kongu u kojoj je intervjuisao članove lokalnog post-pank benda. Jedan od njih je govorio o zabrinutosti u vezi sloboda koje ukidaju, kao i o manjku dvorana u kojima mogu nastupati. Ali kazali su da su slobodni da govore i pjevaju šta god požele.

Do sredine 2020., pandemija COVID-19 je desetkovala hongkošku scenu žive muzike, a zakon o nacionalnoj sigurnosti (NSL) koji je Peking nametnuo značio je da građani više nisu slobodni da govore šta god žele. Zabranjeni su mnogi protestni slogani, kao i hongkonška “nacionalna himna”, a demonstrante su hapsili zato što su držali prazne papire.

NSL je sveobuhvatan koliko i neodređen: nezakonitim proglašava secesiju, subverziju, “terorizam” i “dosluh sa stranim silama”; zabranjuje ljudima da podstiču na mržnju prema centralnoj i hongkonškoj vladi; uspostavlja ured za nacionalnu sigurnost u Hong Kongu koji je izvan lokalne nadležnosti i daje policajcima proširene ovlasti, uključujući prisluškivanje i nadzor bez sudskog naloga.

Vlada je rekla da će ovaj zakon biti korišten protiv svega šačice ljudi, ali ja sam vidjela prijatelje i poznanike kako se isključuju iz grupa za opću diskusiju na WhatsAppu i prije nego je zakon stupio na snagu. Do vremena kada je stupio na snagu, svega sat prije 23. godišnjice predavanja Hong Konga Narodnoj Republici Kini, mnoge su grupe potpuno nestale.

Drastično smanjenje prostora sa slobodno izražavanje

Prostor za otvoreno izražavanje neslaganja dramatično se smanjio u sedam mjeseci od tada. Ranije ovog mjeseca, policija je izjavila da je 97 osoba uhapšeno zbog kršenja NSL-a otkako je stupio na snagu, a svakih nekoliko dana najavljuju još hapšenja.

Šef policije tvrdi da ovo nije “bijeli terorizam”, ali mnogi stanovnici Hong Konga sada žive u strahu da će ih njihove riječi dovesti u nevolju ili ih čak koštati slobode. U porastu je upotreba VPN-ova (virtualnih privatnih mreža) i šifriranih aplikacija za razmjenjivanje poruka.

Ali čak i dok ljudi u Hong Kongu traže načine da se izraze bez da prekrše NSL, nedavne vladine aktivnosti sugerišu da će se sloboda izražavanja i sloboda i pristup informacijama samo još smanjivati.

Krajem januara je vlada pokrenula jednomjesečne konsultacije o planovima da se zahtijeva da ljudi daju svoje puno ime, datum rođenja i kopije lične karte kada kupuju mobilni telefon ili SIM kartice, usklađujući gradsku politiku sa onom u unutrašnjosti Kine. Zvaničnici kažu kako je ovaj potez nužan radi rješavanja problema kriminala, ali neregistrovane prepaid SIM kartice već uveliko koriste aktivisti i demonstranti, kao i oni koji se brinu za svoju privatnost kada izražavaju svoja politička mišljenja, posebno otkako je na snazi NSL.

Regulacija interneta

Sedmicu dana kasnije je hongkonška čelnica Carrie Lam najavila “hrabri” niz mjera u svom prvom obraćanju gradskom zakonodavstvu nakon što su četiri prodemokratska demonstranta diskvalifikovana jer su “prijetili nacionalnoj sigurnosti” a više od deset ih je dalo otkaz u znak protesta.

Mjere koje je najavila uključivale su planove da se pozabave “lažnim vijestima” i razotkrivanjem ličnih podataka ali mogu uključivati mjere koje otežavaju pristup javnim registrima, kao što su registracija vozila, trgovina nekretninama i korporativna papirologija – standardnim alatima koje koriste novinari kada se bave istragama od javnog značaja. Lam je također natuknula da bi komesar za privatnost mogao dobiti veće ovlasti da naredi uvredljivim web stranicama i platformama da uklone sadržaj.

Ovo je preplašilo one za koje su slobodan internet i mediji ključni za hongkoški identitet kao “ne još jedan kineski grad”. Uprkos pokušajima da se preoblikuje ovaj grad politički i kulturno, stanovnici Hong Konga se drže činjenice da oni mogu slobodno pristupiti platformama i web stranicama koje su zabranjene u unutrašnjosti Kine.

Izgledi za povećanu regulacije interneta uslijedili su nakon vijesti da je hongkoški pružatelj internetske usluge (ISP) blokirao pristup prodemokratskoj web stranici da bi se povinovao NSL-u, prvi put da je hongkonški ISP uradio tako. Ovaj zakon daje policiji ovlasti da prisile ISP-ove da poduzmu “akciju isključivanja” ukoliko sadržaj može ugroziti nacionalnu sigurnost.

Blokirana stranica HKChronicles.com bilježi incidente sa protesta koji su nastali od pokreta protiv prijedloga zakona protiv izručenja iz 2019., ali je objavljivala lične informacije i fotografije policajaca i provladinih pojedinaca za koje tvrde da su maltretirali demonstrante. Postoji najmanje jedna provladina stranica koja objavljuje lične informacije o prodemokratskim ličnostima, pa čak i novinarima za koje smatraju da podržavaju proteste, ali ona nije blokirana.

Lokman Tsui, docent na Fakultetu za novinarstvo i komunikaciju na Kineskom univerzitetu u Hong Kongu, rekao mi je da, iako se ne slaže sa praksom razotkrivanja ličnih podataka, on misli “da ovo nije pitanje za NSL, već pitanje privatnosti, i da upotreba NSL-a u ovom kontekstu da se blokira i cenzuriše web stranica nije prikladna”.

‘Grad postaje neprepoznatljiv’

Tsui kaže da se brine za budućnost slobodnog interneta u Hong Kongu. “NSL je korišten i zloupotrebljavan van interneta da ućutka neslaganje”, kaže on, “i postoji bojazan da će NSL sada biti korišten da ućutka govor i na internetu”.

Ovo bi zadalo ozbiljan udarac gradu koji je gledao kako njegove slobode nestaju zastrašujućom brzinom. Za Chrisa Yeunga, predsjednika Hongkonškog udruženja novinara, slobodan internet sloboda medija i nezavinost sudstva su “najveći test” za opstanak Hong Konga kao grada koji je još prepoznatljiv kao Hong Kong.

Kako kaže Yeung, a i ja sam opisivala na drugim mjestima, porasla je autocenzura medija, a izvori su zašutjeli nakon stupanja NSL-a na snagu. Napadi na slobodu medija se nastavljaju. Prošli mjesec su policajci iz jedinice za nacionalnu sigurnost posjetili četiri lokalne informativne organizacije i zahtijevali su da im predaju materijale, sa neobičnom naredbom da ne otkrivaju prirodu traženih informacija.

U izvještajima stoji da je policija tražila materijale vezane za kandidate koji su bili u prodemokratskom kampu za tzv. primarne izbore prošle godine. Istog dana su uhapšena ukupno 53 kandidata i aktivista uključena u izbore jer su navodno prekršili NSL.

“U prethodnim slučajevima mediji su mogli ići na sud da ospore ove zahtjeve i traže dodatne detalje, ali pod NSL-om to ne mogu…mediji nemaju alternetivu saradnji, nemaju šansu da se žale ili postavljaju pitanja”, Yeung mi je kazao. “Budući da nema uzajamne provjere, sve se svodi sa samodisciplinu policijskih tijela, ali do sada smo vidjeli da takve discipline nema.”

Svaki od ovih incidenata ponaosob može se vidjeti kao zabrinjavajući razvojni korak za slobodu izražavanja i informacija u Hong Kongu. Uzeti zajedno prikazuju grad koji postaje neprepoznatljiv. Za cijenjene slobode Hong Konga, Yeung kaže da “najgore tek dolazi”.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera