Terorističke metode budista

Sukob između Rohinja i budista u Rakhineu datira iz 17. stoljeća (Getty Images)
Sukob između Rohinja i budista u Rakhineu datira iz 17. stoljeća (Getty Images)

Piše: Usaid Siddiqui

Predsjednik Mijanmara Thein Sein je 11. februara poništio pravo glasa zajednici Rohinja, zbog povećanog pritiska krajnje desničarskih budističkih grupa. Stotine budista je prošle sedmice izašlo na ulice kako bi osudili zakon iz 2010. godine, koji je još na snazi i koji daje pravo glasa više od milion pripadnika etničke grupe Rohinje. Mijanmar ne smatra manjinske grupe građanima.

Nasilje prema muslimanskoj zajednici Rohinja u medijima je predstavljeno kao teroristički problem budizma. Međutim, prikazivanje Rohinja samo sa religijskog aspekta umanjuje političke i društvene nijanse potrebne za razumijevanje sukoba.

Rohinje su jedna od najprogonjenijih etničkih grupa na svijetu. Od kada im je oduzeto državljanstvo 1980-ih godina, Rohinje su često bili meta rasističkih propagandi i okrutnog nasilja. Brojne organizacije za ljudska prava godinama su dokumentirale progon Rohinja u sjevernoj državi Rakhine u Mijanmaru. Zajednica i dalje živi pod stalnim prijetnjama i s ograničenim pravima.

Nemar mijanmarske države i njena politika predstavlja daleko veći problem od kampanja ultranacionalističkih budističkih grupa.

Kampanju protiv Rohinja i muslimana u Mijanmaru provodi kontraverzni svećenik Ashin Wirathu. Nazvan “mijanmarskim Bin Ladenom”, vođa je ultranacionalističke grupe 969, koja se protivi razvoju islama u ovoj zemlji. Osuđen je 2003. godine zbog poticanja na mržnju i sektaške sukobe, a oslobođen 2010. godine.

Etničko čišćenje

Wirathu je upozoravao na neminovno muslimansko preuzimanje Mijanmara. Silovanje budistkinje na sjeveru  državeRakhine 2012. godine dovelo je do nasilnih napada, u kojima je stradalo desetine civila i raseljeno više od 125.000 Rohinja i drugih muslimana. Human Rights Watch je opisao humanitarnu krizu kao “etničko čišćenje”.

Vlada Burme i lokalne vlasti već odavno učestvuju u nasilju nad Rohinjama i drugim manjinskim grupama. “Mijanmarski dužnosnici, lideri zajednica i budistički svećenici organizirali su i poticali etničku grupu Arakanese, potpomognutu državnim snagama, da provode napade na muslimanske četvrti i sela u oktobru 2012. godine kako bi terorizirali i prisilno raselili Rohinje”, napisao je HRW u detaljnom izvještaju 2013. godine. “Među stradalim je bilo 28 djece, od kojih je 13 imalo ispod pet godina.”

Wirathu je opravdavao nasilje rekavši da su Rohinje planirale uspostaviti islamsku državu u Rakhineu. On je pozvao nemuslimane da bojkotiraju muslimanske prodavnice i da izbjegavaju poslovanje s muslimanima. “Vaš potrošeni novac u njihovim prodavnicama pomaže neprijatelju”, rekao je Wirathu 2013. godine u videosnimku objavljenom na YouTubeu. “Poslujte samo s prodavnicama koje imaju znak 969.”

Sukob između Rohinja i budista u Rakhineu datira iz 17. stoljeća. Neprijateljstvo između muslimana i budista u zapadnom Mijanmaru vodi porijeklo iz stalnih invazija Britanaca i muslimana. “Identitet Rakhine … djelomično je izgrađen na osjećaju da su ih muslimani okupirali sa zapada, a Burmani [budisti, ali etnički drugačiji] sa istoka”, kaže Matthew J. Walton, istraživač sa Oxford Univerziteta.

Bez državljanstva i prava

Walton nije jedini koji ističe političku prirodu sukoba. “Više je riječ je o politici”, rekao je o sukobu 2013. godine bivši ambasador Ujedinjenih naroda Nyunt Maung Shein. “To nije kriza vjere… To je politička igra, koja nije uzrokovana diskriminacijom i religijom.”

Vlasti u Mijanmaru su 1982. godine oduzele Rohinjama burmansko državljanstvo Zakonom o državljanstvu, često ih nazivajući “strani stanovnici” i “Bengalci”. Potez je bio dio ksenofobičnog odbijanja vladajuće elite da prizna druge narode, uključujući i etničke kineske manjine. Ironično je da je vlada generala Ne Wina, koja je donijela ovaj zakon, bila poznata po socijalističkim programima i nedostatku interesa za promoviranje budističkih zakona. U međuvremenu je nedostatak međunarodnog interesa dao priliku radikalnim svećenicima poput Wirathua da opravdaju nasilnu retoriku, etničko čišćenje i masakre protiv Rohinja.

Nemar mijanmarske države i njena politika predstavlja daleko veći problem od kampanja ultranacionalističkih budističkih grupa. Postojanje zakona kao što je Zakon o državljanstvu znači da će Rohinje i dalje ostati bez državljanstva i s ograničenim pravima.

Mijanmarski aktivisti i lideri kao što su Suu Kyi moraju stati na stranu ljudskih prava zajednice Rohinja.

Posljednjih nekoliko godina čitava sela Rohinje muslimana su porušena ili su oni prisilno raseljeni. Za vrijeme izvještavanja o sukobima u Siriji, Nigeriji i Ukrajini Rohinje su dobili slabiju medijsku pažnju. Mijanmarska liderka opozicije i demokratska ikona Aung San Suu Kyi šuti o ovom problemu, vjerovatno obeshrabrena sve većom napetošću između većinskog budističkog stanovništva i manjinske muslimanske zajednice.

Hrabra gesta

Predsjednik SAD-a Barack Obama, koji je posjetio Burmu dva puta u posljednjih sedam godina, blago je reagirao, odbijajući otvoreno osuditi neuspjeh Burme da okonča nasilje. “Diskriminacija nad Rohinjama ili nad bilo kojom drugom vjerskom manjinom ne predstavlja ono čemu Mijanmar dugoročno teži”, rekao je Obama za vrijeme prošlogodišnje posjete. Korištenje riječi Rohinje predstavljeno je kao hrabra gesta, koja je rezultirala uličnim protestima.

Manjinski radikalni svećenici koristili su budizam da promoviraju nasilje nad Rohinjama. Međutim, ne promoviraju svi budisti vjersku netrpeljivost. Naprimjer, Dalai Lama je osudio ekstremističke svećenike kao što su Wirathu i mijanmarske lidere što nisu uspjeli zaustaviti napade protiv muslimana. Osim toga, pomnija analiza krize Rohinja otkriva raznoliku i kompliciranu historiju, koja nadilazi vjersku netrpeljivost.

Mijanmarski aktivisti i lideri kao što su Suu Kyi moraju stati na stranu ljudskih prava zajednice Rohinja. Uprkos ovakvim travestijama, međunarodna zajednica mora prekinuti šutnju i pritisnuti Thein Seina da zaštiti vjerske i etničke manjine u Mijanmaru.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera



Povezane

Rohinja muslimani žive u beznađu u kampovima za raseljene bez osnovnih potrepština, dok ih Vlada Mijanmara odbija priznati kao etničku grupu.

16 Dec 2014
Više iz rubrike Piše
POPULARNO