Zašto Abbas upućuje oštrije riječi Izraelu
Piše: Ahmad Al-Fayad
GAZA – Zanimljiva promjena u službenom diskursu Palestinske nacionalne uprave i njenih lidera po pitanju izraelske okupacije, te njenog opisivanja i upotrebe izraza bez presedana, nameće pitanje o uzrocima i značaju toga.
Nedavni govor palestinskog predsjednika, Mahmouda Abbasa, na Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda i upotreba izraza poput ”rasistička okupacija”, ”aparthejd” i ”doseljenici fašiste”, potvrđuje značajne promjene u diskursu vlasti spram Izraela.
Palestinski analitičari tu dramatičnu promjenu zvaničnog palestinskog diskursa vide kao izraz očaja i frustracije zbog neuspjeha da se ostvare vidljivi rezultati po pitanju okončanja izraelske okupacije.
No, njihovi stavovi su podijeljeni o tome da li je ova promjena pokazatelj novog, oštrijeg stava palestinske vlasti prema Izraelu.
Razočarenje i frustracija
Profesor političkih nauka Atef Abu Saif kaže kako je ova promjena u službenom diskursu posljedica razočarenja i frustracija nastalih kod palestinskog rukovodstva iz razloga što su propuštene šanse za uspješan mirovni proces sa Izraelom.
Abu Saif dodaje kako je ova realnost navela palestinsku vlast na zaoštravanje diplomatskih sukoba sa Izraelom na svim međunarodnim forumima, institucijama i sudovima, a nedavno i na jačanju kampanje bojkota Izraela.
On smatra da je povećano nasilje izraelske vojske na Zapadnoj obali i Pojasu Gaze, podstaklo palestinsku vlast da usvoji novi diskurs zasnovan na pokušaju da se svijet potakne na preuzimanje odgovornosti kroz „konflikt“ sa Izraelom na međunarodnim forumima.
U svojoj izjavi za Al Jazeeru, Abu Saif pojašnjava kako promjena službenog diskursa vlasti pokazuje ozbiljne poteze vezane za pristupanje međunarodnim sudovima, te da je takvo ponašanje jedna nova, oštrija metoda usmjerena prema izraelskoj Vladi na političkom i diplomatskom nivou.
S druge strane, pisac i politički analitičar, Tala Okal, shodno svom viđenju motiva koji su izazvali ovu promjenu, posebno naglašava pitanje američkog odbacivanja inicijative predsjednika Abbasa vezane za okončanje okupacije, što ga je i nagnalo na zaključak da su putevi pregovora okončani.
Okal pojašnjava da Abbas nije imao druge opcije, nakon zatvaranja prilike za pregovore, osim da se sukobi sa okupatorima koji su i dalje nastavili ugrožavati palestinska prava, u vrijeme kada osjeća da i palestinsko rukovodstvo dijeli njegovo mišljenje.
Smatra da će novi diskurs vlasti dovesti do oštrijih koraka prema okupatoru jer ukazuje na program i fazu „nove politike“, što bi se moglo odraziti na funkcije vlasti i zaustaviti dalje korake napredovanja.
Okal za Al Jazeeru još dodaje kako je promjena u diskursu potvrda da palestinska vlast kreće ka nacionalnom pomirenju na unutrašnjem planu, dok se na vanjskom planu usmjerava na iznošenje palestinskog problema pred UN-om.
Rezultat rata u Gazi
Sasvim drugo tumačenje, suprotno onom što misle Okal i Abu Saif, ima pisac i istraživač za pitanja Izraela, Abdel Rahman Shehab, koji smatra da je promjena u diskursu nastupila kao rezultat posljednjeg rata u Gazi, te da je on prvenstveno usmjeren na unutrašnje, palestinsko pitanje više negoli je usmjeren prema Izraelu i međunarodnoj zajednici.
Shehab tvrdi da je palestinski predsjednik naslutio tokom rata u Gazi, ali i prije toga, kako Islamski pokret otpora (Hamas) planira njegov atentat.
Ističe kako je strah od Hamasa i strepnje da će biti zamijenjen kroz savezništvo sa Palestinskim oslobodilačkim pokretom (Fatah), navelo Abbasa, a sa njim i palestinsko rukovodstvo, da promijene svoj diskurs prema Izraelu i u potpunosti prihvate zahtjeve otpora tokom rata.
Shahab zaključuje da je novi diskurs pokazatelj promjene odnosa palestinske vlasti i Izraela, ističući da cijela stvar nije ništa više od pokušaja identificiranja sa diskursom Hamasa kroz pooštravanje tona u obraćanju Izraelu.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
Izvor: Al Jazeera