RS neće zakon o zabrani negiranja genocida

Piše: Prof. dr Azra Hadžiahmetović

Trenutno 11 evropskih zemalja propisuju negiranje holokausta i drugih vidova genocida ili zločina protiv čovječnosti kao krivično djelo, za koje je, pored novčanih kazni, propisana kazna zatvora u minimalnom trajanju između osam dana (Belgija) i dvije godine (Litvanija) i maksimalnom trajanju između dvije godine (Francuska) i 20 godina (Austrija), zavisno od pojedine zemlje.

S obzirom da se u svakom od ovih slučajeva, s izuzetkom Švicarske, radi o zemljama na čijem je teritoriju, kao i u Bosni i Hercegovini, počinjen genocid, relevantna međunarodna praksa, a pogotovo praksa zemalja sa sličnom historijskom situacijom poput one u Bosni i Hercegovini, nalaže Bosni i Hercegovini usvajanje ovakvog zakona.

Trenutno jedanaest evropskih zemalja propisuju negiranje holokausta i drugih vidova genocida ili zločina protiv čovječnosti kao krivično djelo.

Dodatni argument leži u činjenici da je Bosna i Hercegovina jedina zemlja u svijetu za koju je Međunarodni sud pravde u Hagu utvrdio da se na njenom teritoriju desio zločin genocida te da je Bosna i Hercegovina zemlja u kojoj su, prema nizu konačnih i obavezujućih presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, počinjeni zločin genocida i brojni zločini protiv čovječnosti.

Četiri člana

Smatrali smo da je i previše razloga da Bosna i Hercegovina kriminalizira bilo kakvo negiranje, minimiziranje, opravdavanje ili odobravanje takvih zločina. To je i razlogom upornosti poslanika Stranke za Bosnu i Hercegovinu već duži niz godina da u parlamentarnoj proceduri predlažemo usvajanje ovog zakona.

Prijedlog zakona poslanika Stranke za Bosnu i Hercegovinu – Azre Hadžiahmetović i Beriza Belkića – limitira predmetne zločine na isključivo onu grupu zločina koji su definirani relevantnim i opšteprihvaćenim odredbama međunarodnog prava te koji su kao takvi priznati i potvrđeni od strane Međunarodnog vojnog tribunala (Nirnberškog tribunala), drugih međunarodnih sudova i tribunala, čiju nadležnost Stranke za Bosnu i Hercegovinu priznaje, te Suda Bosne i Hercegovine.

Sam prijedlog zakona je jednostavan – sadrži četiri člana, kojima se propisuju zatvorske kazne u trajanju od osam dana do tri godine, i u potpunosti je u skladu s međunarodnom praksom.

Prijedlog zakona u tom smislu daje i značenje izraza holokaust, genocid i zločin protiv čovječnosti. Sam prijedlog zakona je jednostavan – sadrži četiri člana, kojima se propisuju zatvorske kazne u trajanju od osam dana do tri godine, i u potpunosti je u skladu s međunarodnom praksom. Predloženi zakon predviđa i mogućnost izricanja isključivo novčane kazne u slučaju kršenja jedne od odredbi predloženog zakona. Dakle, znatno blaže kazne od kazni predviđenih u drugim zemljama koje reguliraju ovu materiju.

Prijedlog zakona u ovom mandatu  upućen je u parlamentarnu proceduru početkom septembra 2011. godine. Od tada je prijedlog tri puta razmatran u nadležnim tijelima (komisijama i Direkciji za evropske integracije Bosne i Hercegovine). Ustavnopravna komisija utvrdila je da postoji ustavni osnovni osnov za donošenje ovog zakona, a Direkcija za evropske integracije je svojim mišljenjem konstatirala da je reguliranje ove materije predloženim zakonom u skladu s međunarodnim principima i preuzetim obavezama te ciljevima Okvirne odluke Vijeća Evropske unije.

Ni sluha, ni volje

Nažalost, Zajednička komisija oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za ljudska prava, prava djeteta, mlade, imigraciju, izbjeglice, azil i etiku, razmatrajući Prijedlog ovog zakona tri puta, nije prihvatila principe zakona i davala je negativno mišljenje. Prijedlog zakona je tako tri puta razmatran na sjednicama Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i sva tri puta poslanici su većinom glasova odbijali negativno mišljenje Komisije i ponovo vraćali Prijedlog komisiji na razmatranje.

Dakle, još uvijek ne postoji dovoljno sluha niti političke volje u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine za donošenje ovog ili ovakvog zakona. Razlog ovakvom ishodu jeste negativan stav poslanika iz Republike Srpske o predloženom zakonu – u principima, a ne pojedinačnim rješenjima.

Još uvijek ne postoji dovoljno sluha niti političke volje u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine za donošenje ovog ili ovakvog zakona.

Poslovnički, Prijedlog zakona je još uvijek u proceduri. Neusvajanjem negativnog mišljenja Komisije, ponovo je vraćen na razmatranje u komisijsku fazu, ali prilikom posljednjeg razmatranja i s prijedlogom da se pristupi izmjenama Poslovnika o radu Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u smislu definiranja okončanja zakonodavne procedure za prijedloge zakona koji se više puta vraćaju komisiji na razmatranje. Za očekivati je da se i u ovom mandatu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine ne usvoji ovaj zakon, što je i potvrda nedovoljne političke volje iz Republike Srpske da se napravi važan iskorak u smislu valoriziranja događaja u proteklom periodu u Bosni i Hercegovini.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i nužno ne predstavljaju uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera