Ekstremni vremenski uvjeti: Šta trebate znati o globalnom toplinskom valu

Predviđa se da će ekstremne temperature diljem svijeta oboriti toplinske rekorde i pogoršati šumske požare jer strašne posljedice klimatskih promjena svake godine postaju sve očitije.

Diljem Evrope, Azije i Sjeverne Amerike vlade su se pripremale za rekordne vrućine zdravstvenim upozorenjima i evakuacijama.

Evropa bi ove sedmice mogla zabilježiti najtopliju temperaturu u historiji na italijanskim otocima Siciliji i Sardiniji, gdje se predviđaju visokih 48 stepeni Celzija (118 stupnjeva Fahrenheita), objavila je Evropska svemirska agencija (ESA).

Evo šta trebate znati:

Šta je toplinski val?

Toplinski val je produženo razdoblje temperatura viših od normalnih u odnosu na očekivane u to doba godine.

Kakav je učinak toplinskih valova na ljude?

Toplinski valovi mogu dovesti do nekoliko bolesti, uključujući iscrpljenost, toplinske udare, pa čak i smrt.

Pojačani intenzitet toplinskih valova povezuje se s bolestima kardiovaskularnog i respiratornog sistema. Oni koji su i dalje najosjetljiviji na visoke temperature su radnici na otvorenom, starije osobe i djeca.

Koji je razlog iza toplinskih valova?

Ekolog Anjal Prakash kaže da je globalno zatopljenje – kao rezultat izgaranja fosilnih goriva – odigralo veliku ulogu u ekstremno visokim temperaturama kojima smo svjedočili u cijelom svijetu.

“Kako stavljamo sve više i više ugljika u svjetsku atmosferu, temperatura Zemlje se zagrijala za gotovo 1,16 stepeni od predindustrijskog doba”, rekao je Prakash Al Jazeeri, koji je prethodno radio s Međuvladinim panelom Ujedinjenih naroda za klimatske promjene (IPCC).

“Ugljični dioksid koji se nakuplja u atmosferi zadržava toplinu, što dovodi do onoga što je, također, poznato kao efekt stakleničkih plinova – Zemlja se ponaša poput staklenika u kojem toplina biva zarobljena unutra”, dodao je.

Ovaj fenomen, rekao je Prakash, “remeti” mnoge međusobno povezane sisteme u Zemljinom okolišu, što dovodi do mnogih katastrofalnih posljedica za ljudska bića.

Četvrti juli zabilježen je kao najtopliji dan ikada na globalnoj razini, prema podacima američkog Nacionalnog centra za predviđanje okoliša.

Prosječna globalna temperatura dosegnula je 17,01 stepen Celzija (62,62F), nadmašivši rekord iz kolovoza 2016. od 16,92 stepena C (62,46F), dok su toplinski valovi prštali svijetom.

Koje su zemlje pogođene ekstremnim temperaturama?

U Evropi, zemlje poput Italije i Grčke svjedoče visokim temperaturama, a vlasti šalju upozorenja javnosti da budu oprezni kada su vani.

Sicilija i Sardinija mogle bi uvenuti pod temperaturama od čak 48 stepeni C (118F), upozorila je ESA, i “potencijalno najtoplijim temperaturama ikada zabilježenim u Evropi”.

Na španjolskom otoku La Palma vatrogasci su prošlog vikenda bili zauzeti boreći se s požarom koji je zapalio 5.000 hektara (12.355 hektara), zbog čega je evakuirano 4.000 ljudi.

S druge strane Atlantika, Nacionalna meteorološka služba SAD-a upozorila je da se očekuje vrhunac “rasprostranjenog i opresivnog” toplinskog vala u južnim i zapadnim državama, pri čemu će više od 80 miliona ljudi biti pogođeno upozorenjima o prekomjernoj vrućini ili upozorenjima o vrućini.

Južna Kalifornija bori se s brojnim šumskim požarima, uključujući onaj u okrugu Riverside koji je spalio više od 3.000 hektara (7.500 hektara) i izazvao naredbe za evakuaciju.

U Kini, udaljeni gradić u sjeverozapadnoj regiji, relativno sušnom dijelu zemlje, izdržao je temperature više od 52 stepena C (126F) u nedjelju.

Dugotrajni udari visokih temperatura u Kini izazvali su električne mreže i usjeve, a raste zabrinutost od mogućeg ponavljanja prošlogodišnje suše, najveće u 60 godina.