DW: Nijedan kancelar nije bio tako nepopularan kao Olaf Scholz

Socijaldemokratska partija Njemačke i njen najvažniji političar i dalje gube ugled kod stanovništva, piše ‘Deutsche Welle’, na osnovu istraživanja ‘Njemački trend’.

SDP kancelara Olafa Scholza trenutno može računati samo na 14 posto glasova birača, pokazuju ankete (Reuters)

Socijaldemokratska partija Njemačke (SPD) i njen najvažniji političar Olaf Scholz i dalje gube ugled kod stanovništva, piše Deutsche Welle (DW) i navodi da odgovor zašto se to dešava pružaju najnoviji rezultati istraživanja “Njemački trend”.

Kako se navodi, njemačkim socijaldemokratama vjerovatno neće biti do slavlja kada se okupe na kongresu stranke u Berlinu od 8. do 10. decembra, jer, prema najnovijoj anketi “Njemački trend” (Deutschlandtrend), koja se redovno provodi za njemački javni servis ARD, stranka kancelara Olafa Scholza trenutno može računati samo na 14 posto glasova birača, što je dva posto manje nego u novembru i najniža je vrijednost od juna 2021. godine.

Partneri u vladi, Zeleni, trenutno imaju 15 posto, a Liberalno demokratska partija (FDP) bi bila ispod cenzusa i ne bi ni ušli u Bundestag sa četiri posto, prenosi Tanjug.

Radom savezne vlade zadovoljno 17 posto birača

Što se tiče opozicije, demokršćanske stranke CDU i CSU bi trenutno dobile 32 procenta, što je najveća vrijednost od marta 2021. godine.

Slijedi eksgtremno desna Alternativa za Njemačku (AfD) sa 21 posto, dok Ljevica ne bi bila zastupljena u Bundestagu, jer bi osvojila samo tri posto.

Radom savezne vlade trenutno je zadovoljno samo 17 posto birača, što je novi minimum.

Na meti kritike je posebno kancelar – samo 20 posto ispitanih trenutno je zadovoljno radom Scholza, što je najniža vrijednost za saveznog kancelara od kada se radi anketa “Njemački trend”, odnosno od 1997. godine.

Kako se navodi, iako skoro svaki drugi ispitanik (48 procenata) smatra da se Scholz ponaša razborito, četvrtina ga trenutno vidi kao dobrog kriznog menadžera (23 posto), 12 posto potvrđuje njegovu sposobnost da uvjerljivo komunicira, a 27 posto smatra da je on dorastao poslu kancelara.

Dodaje se da SPD, Zeleni i FDP već dvije godine čine saveznu vladu, da su prošli  kroz nekoliko kriza, ali nijedna nije bila tako duboka kao trenutna budžetska kriza.

Ogromna rupa u budžetu za 2024. godinu

Sredinom novembra je Savezni ustavni sud djelomično poništio vladinu finansijsku politiku.

SPD, Zeleni i FDP preraspodijelili su više od 60 milijardi eura neiskorištenih kreditnih ovlaštenja od pandemije korone – za zaštitu klime.

Sada postoji ogromna rupa u budžetu za 2024. godinu, o kojem se odavno trebalo odlučiti.

Štednja, ili podizanje novih kredita i ponovna suspenzija kočnice dugova?

U vezi toga u koaliciji apsolutno nema saglasnosti.

U ovoj situaciji od kancelara se očekuje da izvede vladu iz krize.

Skoro polovina birača (47 posto) računa na uštede u troškovima, projektima i investicijama, dok 35 posto računa na ponovno proglašenje vanrednog stanja, a time i na suspenziju kočnice dugova.

Svega osam posto građana zalaže se za više poreza i dažbina.

Pristalice SPD-a (59 posto) i Zelenih (55 posto) posebno se zalažu za suspenziju kočnice dugova, glasači CDU/CSU (58 posto) i AfD (69 posto) podržavaju jasne mjere štednje.

Sumnjaju u doprinos drugih naroda

Anketari su pitali građane i gdje tačno uštedjeti ako se ne dižu novi krediti: 64 posto građana smatra da treba smanjiti davanja za nezaposlene građane, a protiv toga je 31 posto.

Većina pristalica CDU/CSU podržava isključivo smanjenje izdataka za nezaposlene građane, dok pristalice AfD-a podržavaju i smanjenje pomoći Ukrajini i sredstava za klimatsku transformaciju privrede, ali ne i za osnovnu zaštitu djece.

Samo 10 posto njemačkih građana trenutno je uvjereno da se međunarodna zajednica može nositi s posljedicama klimatskih promjena, dok 86 posto u to ne vjeruje.

Ispitanici nisu skeptični samo zbog učestalosti ekstremnih vremenskih prilika – Nijemci sumnjaju i u doprinos drugih naroda, a većina njemačkih građana ima utisak da Njemačka već́ čini mnogo u borbi protiv klimatskih promjena i da bi ostale zemlje sada trebale uraditi više (62 posto).

Izvor: Agencije

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada