Pet izbora koji će oblikovati globalni poredak u 2024.
Iduće godine pola će svijeta izaći na birališta, uključujući tridesetak zemalja koje će birati predsjednika.
Vraća li se Donald Trump? Hoće li se neko u Rusiji usuditi izazvati Vladimira Putina?
Iduće godine pola će svijeta izaći na birališta, uključujući tridesetak zemalja koje će birati predsjednika. Ovo je, prema analizi AFP-a, pet izbora na koje treba obratiti pažnju:
Trump-Biden repriza
Deseci miliona Amerikanaca u novembru će birati 60. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, a po svemu sudeći snage će ponovo odmjeriti sadašnji predsjednik Joe Biden i bivši Donald Trump.
Odnesu li pobjedu, Biden će obnašati dužnost predsjednika do 86. godine starosti. Anketa za anketom pokazue da većina birača misli da je prestar da bi bio vrhovni komandant, iako je Trump samo četiri godine mlađi.
Čini se da će dezinformacije biti obilježje kampanje i podsjetnik na prošle izbore kada su Trumpove pristalice šle u američki Capitol pokušavajući zaustaviti potvrdu Bidenove pobjede.
Prije revanša s Bidenom, Trump mora osvojiti nominaciju republikanske stranke i u toj je utrci favorit uprkos višestrukim suđenjima koja mu vise nad glavom.
Još šest Putinovih godina?
Vladimir Putin ruski je čelnik posljednje 23 godine, a 2020. je izmijenio ustav tako da može ostati na vlasti do 2036, što bi značilo da bi mogao vladati duže od Staljina.
S obzirom da je rat u Ukrajini iskoristio kako bi pritvorio i ušutkao protivnike, male su šanse da će mu se iko prepriječiti na putu do novog šestogodišnjeg mandata. Iako to još nije objavio, svi očekuju da će se kandidrati.
Njegov bivši protukandidat Aleksej Navalni služi 19-godišnju zatvorsku kaznu, a svoju kandidaturu najavio je ukrajinski ratni veteran i nacionalistički bloger Igor Girkin, ali je i on zatvoren i to na neodređeno vrijeme.
Evropski ispit za populiste
Više od 400 miliona birača iz 27 zemalja Evropske unije birat će 720 članova Evropskog parlamenta u junu.
Desničarski kandidati ohrabreni su pobjedama euroskeptika Geerta Wildersa na izborima u Nizozemskoj i prošlogodišnjeg trijumfa italijanske premijerke Giorgie Meloni.
Pozdravljajući Wildersovu pobjedu, francuski krajnje desničarski zastupnik u Evropskom parlamentu Jordan Bardella napisao je na Facebooku: “Dajte nam taj juni 2014.”
Najveći izbori
Gotovo milijardu Indijaca glasat će u aprilu i maju na izborima gdje premijer Narendra Modi i njegova nacionalistička stranka BJP traže treći mandat.
Modijeva politička karijera i uspjeh temeljili su se na podršci indijskih Hindusa te, kako kažu kritičari, raspirivanju neprijateljstva prema velikoj muslimanskoj manjini u zemlji. Uprkos gušenju građanskih sloboda, Modi ulazi u izbore kao jasan favorit, a njegovi pristaše mu pripisuju zasluge za jačanje položaja Indije na globalnoj sceni.
Indija je u augustu postala tek četvrta nacija koja je spustila bespilotnu letjelicu na Mjesec nakon Rusije, SAD-a i Kine, a planira poslati čovjeka na Mjesec do 2040. godine.
Prva meksička predsjednica?
Bivša gradonačelnica Mexica Claudia Sheinbaum kandidirala se u ime stranke Morena aktualnog predsjednika Andresa Manuela Lopeza Obradora koji nema pravo na novi mandat.
Njena suparnica Xochitl Galvez izabrana je da predstavlja opozicinu koaliciju Široki front za Meksiko. Odnese li ijedna od njih pobjedu, postat će prvom predsjednicom te zemlje s tradicijom mačizma.
U utrku se nedavno uključio i mladi guverner države Nuevo Leon, Samuel Garcia. Ankete pokazuju da je Sheinbaum favorit.