Veliko pitanje u Davosu: Da li je globalizacija mrtva?

Da li je globalizacija mrtva jedno je od velikih pitanja na ovogodišnjem Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.

Eksplozija u globalnom povezivanju i trgovini, koje se decenijama uzimalo zdravo za gotovo, zasigurno je sada dovedena u pitanje.

Od pandemije korona virusa do rivalstva SAD-a i Kine, Brexita i rata u Ukrajini, niz faktora dovodi u pitanje pretpostavku da se poslovi i investicije moraju slobodno kretati preko granica.

Nekada su troškovi poslovanja vodili odluke o investiranju, a sada kompanije moraju razmatrati geopolitičke faktore i nacionalnu sigurnost kako bi predvidjele politike vlada u zemljama u kojima žele da posluju i investiraju.

Tinglong Dai, stručnjak za globalizaciju na Johns Hopkins Carey Business School, smatra da globalizacija nije mrtva, ali da se bori da preživi.

“U narednim godinama, možda ćemo vidjeti pojavu ‘željezne zavjese u lancu opskrbe’, gdje će zapadne zemlje zadržati visoke nivoe slobodne trgovine, investiranja i kretanja ljudi između sebe, ali pomno nadgledati veze sa Kinom, Rusijom i sličnim zemljama”, rekao je Dai za Al Jazeeru.

“Ovo znači da će slobodna trgovina roba i usluga u osjetljivim i strateškim kategorijama bili striktno ograničena, naprimjer kada se radi o poluprovodnim čipovima, baterijama i nekim proizvodima u javnom zadravstvu, a čak i savakodnevni lanci snabdijevanja bit će pod pristiskom povećanih regulacija.”

Prisustvo lidera

Čini se da i ovogodišnji Svjetski ekonomski forum, na kojem se uvijek skupljaju ključni lideri u politici i biznisu, simbolizira ove promjene.

Njemački kancelar Olaf Scholz je jedini lider G7 zemalja koji je u Davosu. Šest od sedam lidera najnaprednijih ekonomija, uključujući američkog predsjednika Donalda Trumpa, prisustvovalo je Forumu 2018. godine.

Ključni lideri globalnog Juga kao što je kineski predsjednik Xi Jinping i indijski premijer Narendra Modi, koji su prisustvovali skupu 2017. i 2018, ove godine također nisu prisutni, nego su se obratili putem videolinka.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, koja je bila u Davosu, iskoristila je okupljanje da najavi planove za zelenu industriju kako bi konkurirala američkom zakonu o smanjenu inflacije, koji je razljutio evropske vlade sa svojim subvencijama za električna vozila proizvedena u Sjevernoj Americi.

Ipak, ključna poruka u Davosu je da globalizacija mora izdržati te da su možda tvrdnje o njenom nestajanju pretjerane.

Dok se Kina okrenula prema sebi i većem nacionalizmu i protekcionizmu, Xi je u virtualnom obraćanju skupu opisao globalizaciju kao “trend vremena” i nezaustavljivi protok rijeke u more.

Kineski zamjenik premijera Liu He, koji je došao u Davos, naglasio je da su strane investicije još “dobrodošle” te da će se “vrata Kine dodatno otvoriti”.

Kakva vrsta globalizacije

Historičar Niall Ferguson s druge strane opisuje ideju velikog deglobalizacijskog trenda kao “opsjenu”, primjećujući da kineske aplikacije kao što je TikTok i pop kultura iz Južne Koreje nastavljaju sa svojom popularnošću širom svijeta, iako su čipovi pod sve većim kontrolama.

Čak i ako je vrhunac globalizacije prošao, ona je daleko od toga da nestane.

Dok Apple pokušava da proširi proizvodnju izvan Kine, gleda na Vijetnam i Indiju, a ne na povratak u SAD.

U tom slučaju, preciznije je reći da se globalizacija razvija, ne povlači – stav je Jamesa Mittlemana, stručnjaka za globalizaciju i razvoj na Američkom univerzitetu u Washingtonu.

“Čvrsti dokazi pokazuju da su kombinirani efekti pandemije, Brexita, poremećaji u lancima opskrbe i rat u Ukrajini postavili prepreke za prekogranične tokove, ali ne i značajno povlačenje globalizacije”, kaže Mittelman za Al Jazeeru.

“Po svim pokazateljima, plima i oseka globalizacije će se nastaviti. U budućnosti, ključno pitanje nije globalizacija protiv deglobalizacije, nego kakva vrsta globalizacije te kako postići pravedan i politički mudar globalizirani poredak.”