Guterres: ‘Pretjerana’ zarada na fosilnim energentima je ‘nemoralna’

Nemoralno je da naftne i plinske kompanije ostvaruju rekordnu zaradu zahvaljujući ovoj energetskoj krizi, preko leđa najsiromašnijih stanovnika i zajednica, rekao Antonio Guterres.

Pozivam ljude da pošalju jasnu poruku industriji fosilnog goriva i njezinim financijašima: ta smiješna pohlepa kažnjava najsiromašnije i najranjivije uništavajući naš jedini zajednički dom, planet", istaknuo je Guterres (EPA)

Generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres kritizirao je “pohlepu” velikih naftnih i plinskih kompanija koje ostvaruju rekordnu zaradu “preko leđa najsiromašnijih” zahvaljujući krizi koju je prouzročio rat u Ukrajini, pozivajući vlade da ih oporezuju, prenosi Hina.

“Nemoralno je da naftne i plinske kompanije ostvaruju rekordnu zaradu zahvaljujući ovoj energetskoj krizi, preko leđa najsiromašnijih stanovnika i zajednica, pri čemu klima plaća golemu cijenu”, rekao je Antonio Guterres na press konferenciji prilikom objavljivanja trećeg UN-ovog izvještaja o međunarodnim posljedicama ruske invazije na Ukrajinu.

“Pozivam sve vlade da oporezuju pretjeranu zaradu i iskoriste taj novac za pomoć najranjivijima u ovim teškim vremenima”, dodao je, ocijenivši da su najveće naftne i plinske tvrtke u prvom tromjesečju 2022. zaradile gotovo 100 milijarda dolara.

“Pozivam ljude da pošalju jasnu poruku industriji fosilnog goriva i njezinim financijašima: ta smiješna pohlepa kažnjava najsiromašnije i najranjivije uništavajući naš jedini zajednički dom, planet”, istaknuo je Guterres.

Stanje prehrambrene nesigurnosti

Nakon prošle analize u junu, “utjecaj krize kupovne moći osjeća se dublje i šire u svijetu”, ističe se u izvještaju.

Ujedno se upozorava da bi do kraja 2022. oko 345 miliona ljudi u 82 zemlje moglo naći u situaciji prehrambene nesigurnosti, što je 47 miliona više zbog ovog rata.

U tom smislu u izvještaju koje se napose bavi “velikom energetskom krizom”, poziva se vlade da prepoznaju najranjivije stanovnike i omoguće im “pristupačne” energente.

Kako bi se uhvatilo u koštac s krizom a da se ne dovedu u pitanje obveze glede ublažavanja klimatskih promjena, napose se poziva vlade da poduzmu korake radi smanjenja potražnje za energentima (štednja grijanja i klimatizacije, smanjenje zračnog prometa, obnova zgrada) i ubrzaju razvoj obnovljivih izvora energije.

Izvor: Agencije