National Interest: Rat u Ukrajini počinje destabilizirati Bliski Istok

Članak objavljen na američkom portalu National Interest piše da je rat u Ukrajini već počeo destabilizirati Bliski Istok, napominjući da je vlada u Iranu najavila da će smanjiti subvencije za pšenicu zbog rasta globalnih cijena.

U članku, koji je napisao Saeed Ghasseminejad, viši savjetnik za Iran i finansijsku ekonomiju na Institutu za odbranu demokratije sa sjedištem u Washingtonu, navodi kako je ta objava izazvala val protesta koji su se ubrzo pretvorili u političke demonstracije, budući da su demonstranti pozivali na rušenje režima u Teheranu.

Kazao je da Iran nije jedina zemlja na vrućem i suhom Bliskom Istoku koja se osjeća ugroženom zbog previranja na globalnim tržištima pšenice. U 2020. godini Rusija i Ukrajina su osigurale 43 posto pšenice koju uvoze Bliski istok i Sjeverna Afrika (MENA), u usporedbi sa samo 19 posto u 2008. Regija se također uveliko oslanja na ruski i ukrajinski kukuruz.

Cijene pšenice i arapsko proljeće

Istaknuo je da su cijene pšenice skočile tri puta u periodu između 2008. i 2012. godine, rekavši kako je to doprinijelo revolucijama arapskog proljeća.

Objasnio je da je rat u Ukrajini destabilizirao tržišta pšenice i kukuruza na više načina, a Rusija i Ukrajina spadaju u njihove najveće izvoznike. Prvo, rat otežava ili onemogućuje Ukrajini uzgoj i žetvu usjeva. Drugo, ruska blokada ukrajinskih luka na Crnom moru prekinula je glavnu izvoznu rutu. Treće, sankcije uvedene ruskoj nafti i plinu mogle bi ugroziti opskrbu i povećati cijenu gnojiva i goriva, kao i cijenu sjemena. Četvrto, iako nema sankcija za rusko žito, finansijske sankcije otežavaju poslovanje s Rusijom, a otežavaju i upravljanje transportom.

Autor je istaknuo da su cijene pšenice i kukuruza skočile 2021. i 2022. na najvišu razinu od 2008. godine, dodajući da će, ako se rat nastavi, krajem ove i početkom sljedeće godine možda doći do šoka opskrbe.

Nakon naglih skokova povezanih s arapskim proljećem, cijene su bile u silaznom trendu do 2020. godine, a zatim je pandemija korona virusa dovela do labavih monetarnih politika i problema u lancu opskrbe koji su izvršili pritisak na povećanje cijena. Na kraju je rat u Ukrajini zapalio ionako vruće tržište pšenice i kukuruza.

Osjetljivost na cjenovne šokove

Naveo je da regija MENA pati od problema opskrbe vodom i ima samo dva posto svjetskih obnovljivih vodnih resursa, što je čini vrlo osjetljivom na suše. Kao rezultat toga, zemlje MENA-e uveliko ovise o uvozu žitarica (uvoze do 45 posto svoje pšenice iz Rusije i Ukrajine) i vrlo su osjetljive na cjenovne šokove. Kazao je da su Egipat, Alžir i Maroko bili među 15 najvećih uvoznika pšenice u 2020. godini, a Egipat, Alžir i Iran među 15 najvećih uvoznika kukuruza u 2020. godini.

Autor je spomenuo da Liban, Libija, Tunis i Jemen već pate od političke nestabilnosti i ekonomskih previranja, a sve ove države su kupile 50 posto ili više uvezene pšenice iz Ukrajine i Rusije u periodu između 2018. i 2020. godine. Libija i Tunis također polovicu ili više svojih potreba za kukuruzom dobivaju iz Ukrajine i Rusije. Nešto manje su izloženi Maroko, Jordan, Iran i Sirija, koji otkupljuju između 25 i 50 posto pšenice iz Rusije i Ukrajine.