Ukrajinski vojnici započeli obuku u Njemačkoj

Vojnici iz Ukrajine započeli su danasa u Nemačkoj obuku za upravljanje oklopnom haubicom 2000.

Od početka sukoba, 24. februara, više od 5,23 miliona stanovnika izbjeglo iz Ukrajine u susjedne zemlje (EPA)
  • Predstavnički dom američkog Kongresa odobrio je više od 40 milijardi dolara pomoći Ukrajini
  • Pojačani ruski napadi na regiju Harkov, tvrde ukrajinski zvaničnici
  • Kanada daje UN-u 2.5 miliona dolara da istraži kršenje ljudskih prava u Ukrajini
  • Šef američke obavještajne službe tvrdi Putin ima veće ciljeve od istoka Ukrajine

U nastavku su najnovije informacije o ratu u Ukrajini:


Ukrajina predlaže razmjenu ozlijeđenih branitelja Azovstala i ruskih zarobljenika

Ukrajina je predložila Rusiji da se teško ozlijeđeni branitelji iz čeličane Azovstal u luci Mariupolj razmijene za ruske ratne zarobljenike, izjavila je u srijedu potpredsjednica vlade Irina Vereščuk.

“Nema još dogovora. Pregovori se nastavljaju”, navela je u online objavi.

Rusi su preuzeli kontrolu nad lučkim gradom Mariupoljem te granatiraju Azovstal u kojem se još nalaze brojni ukrajinski vojnici.

Nekoliko desetaka civila su iz industrijske zone tokom vikenda evakuirali Ujedinjeni narodi i Međunarodni odbor Crvenog križa.


Meta povukla zahtjev da promijeni smjernice vezane za rat u Ukrajini

Meta, vlasnik Facebooka objavila je u srijedu da je povukla zahtjev svoga odbora za nadzor sadržaja za promjenom politike u moderiranju postova povezanih s ratom u Ukrajini.

“To nije bila laka odluka – PAO (savjetodavno mišljenje) je povučeno zbog zabrinutosti za sigurnost”, objavila je kompanija na blogu.

Odbor, koji može donijeti obvezujuće odluke o moderiranju sadržaja i davati smjernice, priopćio je da je razočaran tom odlukom.

Glasnogovornik Mete odbio je dati više informacija o tome zbog čega je tvrtka tražila smjernice i o kojoj točno zabrinutosti se radi.

Rusija je u martu zabranila Facebook i Instagram, ocijenivši da je Meta kriva za “ekstremističku aktivnost” u jeku rata u Ukrajini pošto je Meta rekla da će dopustiti korisnicima društvenih mreža u Ukrajini da pišu poruke poput “Smrt ruskim okupatorima”.

Zabranom nije obuhvaćen WhatsApp, još jedna aplikacija Mete. Rusija je osim toga usporila funkcioniranje Twittera.


Ukrajina: Izgubljeno skoro pet miliona radnih mjesta

Procjenjuje se da je u Ukrajini od početka ruskog napada izgubljeno 4,8 miliona radnih mjesta, jer je rat zatvorio preduzeća, ugušio izvoz i primorao milione ljudi da pobjegnu iz zemlje, objavila je danas Međunarodna organizacija rada (MOR).

Gubitak skoro 5,0 miliona radnih mjesta, što je oko 30 posto ukrajinske radne snage prije početka sukoba, mogao bi da se poveća na 7,0 miliona ako se neprijateljstva nastave, a ukoliko se borbe odmah prekinu to bi omogućilo brz povratak 3,4 miliona radnih mjesta i smanjilo gubitak zaposlenosti na 8,9 posto, navodi se u studiji MOR-a.

Rat bi takođe mogao da utiče na rast nezaposlenosti u susjednim zemljama koje prihvataju milione izbjeglica i da pogodi ekonomije u centralnoj Aziji, pošto radnici migranti gube posao u Rusiji i vraćaju se kući.

U izvještaju se napominje da je od početka sukoba, 24. februara, više od 5,23 miliona stanovnika izbjeglo iz Ukrajine u susjedne zemlje – uglavnom žene, djeca i osobe starije od 60 godina.

Od ukupne izbjegličke populacije, oko 2,75 miliona je radno sposobno. Od toga, 43,5 posto, ili 1,2 miliona, bilo je zaposleno i izgubilo je ili napustilo posao, dodaje se dalje.


Njemačka preko Ukrajine dobila za četvrtinu manje ruskog plina

Njemačka je u srijedu preko Ukrajine dobila za četvrtinu manje ruskog plina nego u utorak, izvijestio je energetski regulator, skiciravši posljedice ukrajinske blokade važne tranzitne točke.

Ukrajina je u utorak najavila da će obustaviti ulaz ruskog plina preko tranzitne točke Sokhranivka, na trasi kojom u Europu stiže trećina ruskog plina.

Ruski plin i dalje ulazi u Ukrajinu preko tranzitne točke u Sudzhi, a u Europu stiže i preko Poljske, plinovodom Yamal, i preko Baltičkog mora, plinovodom Sjeverni tok 1.

Izvršni direktor operatera ukrajinskog plinskog sustava GTSOU Sergij Makogon objavio je “višu silu” i ustvrdio da ruske snage preusmjeravaju plin u pobunjeni Luhansk, ne navodeći dokaze. GTSOU je predložio da se plin preusmjeri preko Sudzhe.

Ruski proizvođač plina Gazprom upozorio je da blokada Sokhranivke dovodi u pitanje sigurnost isporuka. Naglasio je da i dalje isporučuje plin u Europu, ali je obujam isporuka u srijedu pao za četvrtinu u odnosu na utorak, na 72 milijuna prostornih metara.

(EPA – Ilustracija)

Ukrajinski vojnici započeli obuku u Njemačkoj

Vojnici iz Ukrajine započeli su danasa u Nemačkoj obuku za upravljanje oklopnom haubicom 2000.

Ministarstvo odbrane Nemačke saopštilo je da se ukrajinski vojnici nalaze u vojnoj školi u Idar-Oberštajnu.

Obuka traje uobičajeno 40 dana, ali može, ako vojnici imaju određena predznanja biti skraćena.

Njemačka namjerava da Ukrajini proslijedi sedam oklopnih haubica 2000.

Holandija će, takođe, isporučiti Ukrajini pet takvih vozila, te se obuka održava u dogovoru sa Holandijom.


Peskov: Stanovnici Hersona da odluče o pripajanju Rusiji

Odluku o zahtjevu da Hersonska oblast uđe u sastav Ruske Federacije treba da donesu stanovinici te regije, poručio je glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov.

On je naglasio da “takve sudbonosne odluke” moraju da imaju apsolutno jasnu pravnu pozadinu, opravdanje, i da budu apsolutno legitimne, kao što je to, kako je rekao, bio slučaj sa Krimom.

“Da li treba ili ne treba da bude takvog zahtjeva, stanovnici Hersonske oblasti tek treba da odluče. Stanovnici Hersonske oblasti treba da odrede svoju sudbinu. Naravno, ovo je pitanje koje treba jasno i pažljivo da verifikuju i procijene advokati i pravni eksperti”, objasnio je Peskov, prenosi Interfaks.


Proruske vlasti u Hersonu planiraju zatražiti od Putina da pripoji regiju

Ukrajinska regija Herson, koju je okupirala Rusija, planira zatražiti od ruskog predsjednika Vladimira Putina da je uključi u sastav Rusije, izvijestila je ruska novinska agencija TASS, pozivajući se na dužnosnika tamošnje proruske uprave.

Rusija je u aprilu objavila da je uspostavila potpunu kontrolu nad regijom Herson, koja je strateški važna jer je dio kopnene veze između poluotoka Krima i separatističkih područja na istoku Ukrajine koje podržava Rusija.


Moskva: Ruske snage stigle na granicu Luganska

Proruski separatisti u istočnoj Ukrajini napredovali su do administrativnih granica oblasti Luganska, jednog od glavnih područja nad kojima Rusija nastoji preuzeti kontrolu od početka invazije krajem februara, javlja dpa pozivajući se na ruske izvore.

Gradić Popasna, za koji su se vodile teške borbe, sada je “očišćen” od ukrajinskih snaga, rekao je glasnogovornik ruskog ministarstva odbrane Igor Konašenkov.

Guverner Luhanska Serhij Hajdaj je ruske tvrdnje opisao kao “fantaziju”.

“Ukrajinske snage morale su se povući iz Popasne, ali Rusi nisu probili naši odbranu”, napisao je na Telegramu.


Mađarska traži izuzeće iz embarga za prenos ruske nafte naftovodima

Prenos ruske nafte naftovodima trebao bi biti izuzet iz planiranog evropskog embarga na rusku naftu koji bi, kako je sada zamišljen, uništio mađarsku ekonomiju, rekao je mađarski ministar vanjskih poslova.

Ministar Peter Szijjarto rekao je da nakon razgovora s evropskim dužnosnicima dogovor između Budimpešte i Brisela o predloženom embargu i dalje nije vjerovatan.

“Brisel nema prijedlog za rješenje… koje bi otklonilo posljedice tog potencijalnog embarga na rusku naftu na mađarsku ekonomiju koje bi bile poput atomske bombe”, rekao je Szijjarto.

Većina drugih država članica EU-a podržavaju zabranu uvoza ruske nafte u sklopu novog šestog paketa sankcija kojima se želi kazniti Moskvu zbog rata u Ukrajini. Odluka međutim mora biti donesena jednoglasno, a najviše se protivi Mađarska.


Ruske snage nastavile napad na Azovstal

Ruske snage nastavile su pokušaje da preuzmu čeličanu Azovstal u Mariupolju gdje se nalaze stotine ukrajinskih boraca, saopćili su ukrajinski zvaničnici.

“Pokušali su da se probiju kroz most koji je služio kao kapija za evakuaciju civila”, napisao je na Telegramu savjetnik gradonačelnika Petro Andriuščenko.

Foto: AP

 


Guverner: Ruske snage granatirale školu za djecu sa specijalnim potrebama u Lugansku

Ruske snage su “otvorile vatru 15 puta” na stambene dijelove i infrastrukturu u Lugansku, rekao je regionalni guverner, dodajući da je škola za djecu sa specijalnim potrebama pogođena u granatiranju.

“Srećom, učenici su prije toga bili evakuirani”, kazao je, navodeći i da je gasovod oštećen.


Kanada daje UN-u 2.5 miliona dolara da istraži kršenje ljudskih prava u Ukrajini

Kanada je navela da je dala UN-u 2.5 miliona dolara da istraži izvještaje o kršenju ljudskih prava u Ukrajini.

“Ovo će doprinijeti budućnosti Ukrajinaca i međunarodnim naporima da se utvrdi odgovornost za kršenje međunarodnog humanitarnog prava”, navodi se u saopćenju kanadskih vlasti.

Ovo je dio paketa od 10 miliona dolara kojeg je Kanada obećala kao podršku ljudskim pravima, civilnom društvu i deminiranju u Ukrajini.


Guverner: Pojačani ruski napadi na Harkov

Guverner regije Harkov rekao je da se u utorak povećao intenzitet ruskog granatiranja, pogotovo na naseljenim područjima.

Oleg Sinegubov rekao je da jedna osoba poginula a šest ranjeno.

Upozorio je stanovnike da ostanu u skloništima.

“Nemojte žuriti da se vraćate u oslobođena naselja. A oni koji su već tamo, nemojte ići na mjesta koja još nisu provjerili pirotehničari.”


Ruski zvaničnik: Okupirani dijelovi Ukrajine bit će dio Rusije

Putinov predstavnik za okupiranu regiju Krima rekao je da će “oslobođena” područja južne Ukrajine postati regije Rusije, prenijele su ruske agencije.

“Kako procjenjujemo iz komunikacije sa stanovnicima te regije, to je volja ljudi, većina njih osam godina živi pod represijom”, rekao je Georgi Muradov.


Johnson danas ide u Švedsku i Finsku

Premijer Velike Britanije Boris Johnson otputovat će danas u Švedsku i Finsku, saopštio je njegov glasnogovornik.

“Ne radi se samo o Ukrajini, već o široj sigurnosti Evrope”, rekao je.

Očekuje se da će Švedska i Finska ovog mjeseca odlučiti o ulasku u NATO, navodi britanska agencija.


SAD: Predstavnički dom odobrio više od 40 milijardi dolara za Ukrajinu

Predstavnički dom američkog Kongresa odobrio je više od 40 milijardi dolara pomoći Ukrajini.

Predstavnički dom usvojio je prijedlog zakona za pomoć Ukrajini sa 368 glasova “za” prema 57 protiv, prenosi agencija Reuters.

Prijedlog zakona je sada upućen Senatu, od kojeg se očekuje da brzo reaguje, a potom bi predsjednik Joe Biden trebao da ga potpiše.

Biden je prije dvije sedmice zatražio od Kongresa da odobri dodatnih 33 milijardi dolara pomoći Ukrajini, ali su poslanici odlučili da povećaju vojno i humanitarno finansiranje.

“Ovaj zakon će zaštititi demokratiju, ograničiti rusku agresiju i ojačati našu vlastitu nacionalnu sigurnost, dok će, što je najvažnije, podržati Ukrajinu”, rekla je demokratska predstavnica Rosa DeLauro.

Biden je pozvao Kongres da se ubrza procedura kako bi mogao da potpiše zakon.

Neki republikanci su se usprotivili zakonu i kritikovali demokrate zato što prebrzo šalju previše dolara poreskih obveznika u inostranstvo.


Generalni sekretar UN-a posjetio izbjeglički centar u Moldaviji

Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres posjetio je centar za izbjeglice iz Ukrajine tokom posjete Moldaviji.

Guterres je u izjavi novinarima nakon posjete pozvao na prekid rata, rekao je njegov glasnogovornik.

“Nemoguće je sresti izbjeglice i ne biti duboko dirnut njihovim pričama”, rekao je Guterres. Tragedija pokazuje da je “rat besmislena stvar i da se ovaj rat mora zaustaviti”, rekao je on misleći na rusku invaziju na Ukrajinu.

Guterres je također posjetio dom moldavske porodice koja je primila izbjeglice i zahvalio im na njihovoj velikodušnosti.

Šef UN-a također se sastao s moldavskom predsjednicom Maiom Sandu kojoj je izrazio zahvalnost za ogromnu velikodušnost i solidarnost koju su vlada i narod Moldavije iskazali prema onima koji bježe od rata u Ukrajini, rekao je glasnogovornik Farhan Haq.

Moldavija, zemlja od oko 2,5 miliona stanovnika, od početka rata primila je više od 450.000 ukrajinskih izbjeglica.

Nakon posjete Moldaviji Guterres je otputovao u Beč.


Zelenski pohvalio ‘nadljudsku snagu’ ukrajinskih vojnika

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pohvalio je “nadljudsku snagu” ukrajinskih trupa u borbi protiv ruske vojske.

“Zahvalan sam svim našim zaštitnicima koji uzvraćaju i pokazuju uistinu nadljudsku snagu”, rekao je Zelenski u svom dnevnom video obraćanju u utorak kasno navečer, ističući da se Ukrajinci bore protiv “nekadašnje druge najjače vojske na svijetu”.

Ukrajinski predsjednik naveo je da ostaje oprezan u dopuštanju bilo kakvog osjećaja euforije ili “pretjeranih emocija”.

“Nema potrebe stvarati atmosferu specifičnog moralnog pritiska kada se na sedmičnoj, pa i dnevnoj bazi očekuju određene pobjede”, rekao je.

Zelenski se osvrnuo na izvještaje vojnog vodstva od utorka o vraćanju pod ukrajinski nadzor dijela teritorije u blizini grada Harkova na istoku Ukrajine.

Ukrajinske snage “postepeno” protjeruju okupatore iz te regije, kazao je Zelenski.


Šef američke obavještajne službe: Putin ima veće ciljeve od istoka Ukrajine

Ruski predsjednik Vladimir Putin još pokušava da ostvari vojne ciljeve koji nadmašuju samo istok Ukrajine, nakon što nije uspio da zauzme Kijev u ranim fazama rata, rekao je direktor američke nacionalne obavještajne službe američkim zakonodavcima.

Avril Haines je naglasio da je pomjeranje ruskih vojnih operacija na regiju Donbasa na istoku samo privremeno.

“Procjenjujemo da se Putin priprema za duži rat u Ukrajini.”

Izvor: Al Jazeera i agencije