SAD, G7 i EU: Rusija zbog invazije gubi status ‘najpovlaštenije države’

Sjedinjene Američke Države, Skupina sedam najznačajnijih industrijskih zemalja G7 i Evropska unija ukinut će Rusiji status “najpovlaštenije države” zbog invazije na Ukrajinu, reklo je više upućenih izvora za Reuters, dok se nastavljaju napadi na ukrajinske gradove.

Oduzimanje statusa povlaštene države Rusiji otvara put Sjedinjenim Američkim Državama i njihovim saveznicima da uvedu carine na široku paletu ruske robe, što bi pojačalo pritisak na ekonomiju koja već ide u recesiju, prenijela je Hina.

Potezi Washingtona da pritisne Moskvu dolaze u trenutku kada SAD i evropski dužnosnici optužuju Rusiju za ratne zločine zbog bombardovanja civila u ukrajinskim gradovima, usred stalnih kršenja primirja za koja se dvije strane međusobno optužuju.

Rusko ministarstvo odbrane saopćilo je kako će u petak proglasiti primirje i otvoriti humanitarne koridore iz Mariupolja, Kijeva, Sumija, Harkova i Černihiva, iako prijašnji prekidi vatre nisu uspjeli.

Oko 222.000 ljudi evakuirano je u Rusiju iz Ukrajine i njen dvije pobunjeničke regije koje podržava Rusija, objavila je u petak novinska agencija TASS, pozivajući se na neidentificirani izvor.

Satelitske slike pokazuju da se ruska vojna kolona koja prijeti Kijevu sa sjevera raspršila na nove položaje, rekla je privatna američka firma Maxar Technologies, vjerovatno u pripremi za napad na glavni grad.

U petak je u tri zračna napada u centralnom ukrajinskom gradu Dnjipru ubijena najmanje jedna osoba, saopćila je državna hitna služba, dodajući da su napadi bili u blizini dječjeg vrtića i stambene zgrade.

Ruske snage izvele su visokoprecizan i dalekometan napad na dva vojna aerodroma u ukrajinskim gradovima Lucku i Ivano-Frankivsku, prenijele su ruske novinske agencije glasnogovornika ministarstva odbrane Igora Konašenkova u petak. On je također rekao da su ruske snage uništile 3.213 ukrajinskih vojnih ciljeva, od kad je Rusija počela kako je naziva “specijalnu vojnu operaciju” u Ukrajini.

Separatisti koje podržava Rusija zauzeli su ukrajinski grad Volnovahu sjeverno od opkoljene luke Mariupolj na Azovskom moru, objavila je novinska agencija RIA pozivajući se na rusko ministarstvo odbrane. Volnovaha je strateški važna kao sjeverna vrata Mariupolja.

Ruska invazija na Ukrajinu, kako prenosi Hina, pozivajući se na Reuters, najveći je napad na evropsku državu od Drugoga svjetskog rata. Moskva svoje akcije u Ukrajini naziva “specijalnom operacijom” za razoružavanje Ukrajine i svrgavanje čelnika koje naziva neonacistima. Ukrajina i zapadni saveznici to nazivaju neutemeljenim izgovorom za rat koji je izazvao strah od šireg sukoba u Evropi.

Ekonomski pritisak

Ukidanje Rusiji statusa “trajnih normalnih trgovinskih odnosa” sa Sjedinjenim Američkim Državama znatno bi pojačalo pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina da okonča najveći sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Američki Senat u četvrtak je izglasao donošenje zakona koji osigurava 13,6 milijardi dolara za pomoć Ukrajini za finansiranje municije i drugih vojnih zaliha, kao i za humanitarnu potporu.

Biden je u utorak uveo trenutnu zabranu uvoza ruske nafte i energenata.

Evropska unija neće uvoditi sankcije na ruski plin i naftu, rekao je mađarski premijer Viktor Orban u videu objavljenom na njegovoj Facebook stranici u petak, usred samita čelnika EU-a u Francuskoj.

Snimke koje je dao Maxar prikazuju oklopne jedinice kako manevrišu kroz gradove u blizini aerodroma Antonov sjeverozapadno od Kijeva, dok su se ostali dijelovi snaga sjevernije premjestili u blizini Lubjanke.

Reuters nije mogao neovisno provjeriti slike, ali glavni centar ukrajinskih oružanih snaga rekao je kasno u četvrtak da su se ruske snage pregrupisale nakon velikih gubitaka.

Nakon tri sedmice rata, Rusija nije uspjela postići svoje navedene ciljeve razoružavanja ukrajinske vojske i svrgavanja demokratski izabrane vlade, ali je uzrokovala hiljade smrti i prisilila više od dva miliona ljudi da pobjegnu iz zemlje, gdje je nekoliko gradova pod opsadom.

Putin je u četvrtak priznao da je u Ukrajini bilo “problema i poteškoća”, ali je rekao da će Rusija izaći jača iz rata.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da je operacija planirana, nakon što je u četvrtak u Turskoj razgovarao sa svojim ukrajinskim kolegom Dmitrom Kulebom, što je prvi sastanak na najvišem nivou otkako je Putin naredio invaziju 24. februara.

Mediji u Rusiji ne smiju izvještivati o bilo čemu drugom osim o onome što o događajima u Ukrajini saopći Kremlj, uključujući i ovosedmične navode da Sjedinjene Američke Države ondje potajno razvijaju biološko oružje.

Vijeće sigurnosti UN-a sastat će se u petak na zahtjev Rusije, rekli su diplomati, kako bi razgovarali o optužbama Moskve, koje je Washington opisao kao dezinformacije.

Civili pod granatama

Stotine hiljada civila ostale su zarobljene u ukrajinskim gradovima, u skloništima zbog ruskih zračnih napada i granatiranja unatoč ponovljenim ruskim obećanjima da će osigurati humanitarne koridore za evakuaciju.

Dužnosnici u Mariupolju rekli su da su ruski ratni avioni ponovno bombardovali grad u četvrtak, dan nakon što je bombardovano prodilište u napadu za koji SAD kaže da je ratni zločin.

Linda Thomas-Greenfield, američka ambasadorica pri Ujedinjenim narodima, rekla je da Washington “sarađuje s međunarodnom zajednicom na dokumentiranju zločina koje Rusija čini protiv ukrajinskog naroda”.

“To su ratni zločini; napadi na civile ne mogu se opravdati ni na koji način”, rekla je u intervjuu za BBC.

Lavrov je rekao da je bolnica pogođena u srijedu prestala liječiti pacijente i da su je zauzeli ukrajinski “radikali”. Rusko ministarstvo odbrane kasnije je opovrgnulo da je uopće bombardovalo bolnicu, optužujući Ukrajinu za “insceniranu provokaciju”.