Gdje je svijet 25 godina nakon UN-ove zabrane nuklearnih testova

Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih testova (CTBT), usvojen prije 25 godina, učinio je svijet sigurnijim za život uprkos tome što nije ratificiran, smatraju stručnjaci.

Amerikanci su prvi u svijetu izveli nuklearni test, u pustinji američke savezne države Novi Meksiko 16. jula 1945.

Od tada pa do 24. septembra 1996., kada je počelo potpisivanje CTBT-a, provedeno je više od 2.000 nuklearnih testova, rekao je Robert Floyd, čelnik UN-ove Organizacije za sveobuhvatnu zabranu nuklearnih testova (CTBTO), tijela UN-a, prenosi Hina.

Od 24. septembra 1996. izvedeno je samo nekoliko desetaka testova i to u Indiji, Sjevernoj Koreji i Pakistanu.

Osam nuklearnih sila, uključujući Kinu, Sjevernu Koreju i SAD uprkos tome odbijaju ratificirati historijski ugovor, onemogućujući mu da formalno stupi na snagu i malo je naznaka da će promijeniti mišljenje, kažu analitičari.

„Živimo u puno boljem svijetu”, ustvrdio je Floyd, 63-godišnji Australac, u intervjuu za AFP u svom uredu na sedmom spratu jednog od UN-ovih tornjeva u Beču.

Ugovor je postavio „globalne norme protiv nuklearnih testova”, dodao je.

„Jedina zemlja koja testira u ovom stoljeću je Sjeverna Koreja”.

Kako bi se osiguralo da se nuklearni testovi ne provode, CTBTO, koji ima godišnji budžet od oko 111 miliona eura, uspostavio je širom svijeta više od 300 stanica za praćenje koje mogu detektirati najslabije eksplozije u realnom vremenu.

Testiranje je postalo tabu

Ugovor je zaustavio širenje nuklearnog oružja „pretvorivši testiranje u tabu”, rekao je Jean-Marie Collin iz francuskog ogranka Međunarodne kampanje za ukidanje nuklearnog oružja (ICAN).

Ukupno 170 zemalja ratificiralo je ugovor, uključujući nuklearne sile Veliku Britaniju, Francusku i Rusiju.

Nedostaju još Egipat, Indija, Iran, Izrael i Pakistan, kao i Kina, Sjeverna Koreja i SAD.

Floyd je rekao da želi razgovarati s tim državama o ratifikaciji ugovora kako bi zabrana nuklearnih testova postala zakonski obavezujuća

Ali nije kazao kako namjerava prevladati dugogodišnju blokadu.

Kad bi ugovor stupio na snagu, CTBTO bi imao ovlast provoditi inspekcije na terenu.

U Washingtonu se od bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona „niko se nije usudio” iznijeti tekst pred Kongres jer se republikanci odlučno protive njegovom potpisivanju, rekla je Emmanuelle Maitre iz Fondacije za strateška istraživanja.

Peking pak kaže da čeka Washington.

„I teško je zamisliti kako bi se Sjeverna Koreja mogla pridružiti CTBTO-u ako to ne učine SAD i Kina”, dodala je.

U januaru ove godine na snagu je stupio Ugovor o zabrani nuklearnog oružja.

On zabranjuje da 54 države koje su ga ratificirale proizvode i čak posjeduju nuklearno oružje i druge nuklearne eksplozivne naprave.

Po Floydu, to je „znak jačanja frustriranosti država koje ne posjeduju nuklearno oružje, a žele veći napredak u pogledu nuklearnog razoružanja”.