U 30 godina udvostručen broj ljudi s visokim krvnim pritiskom

Udvostručio se broj ljudi s visokim krvnim pritiskom od 1990. godine, pokazuju rezultati veće studije objavljene u srijedu, koja je otkrila da se pola njih s tim stanjem, oko 720 miliona ljudi, nije liječilo 2019. godine.

Hipertenzija je direktno povezana s više od 8,5 miliona smrti svake godine i vodeći je faktor rizika za moždani udar, bolesti srca i jetre.

Kako bi se otkrio globalni razvoj hipertenzije u posljednjih 30 godina, međunarodni tim iz NCD-RisC-a analizirao je podatke iz više od 1.200 nacionalnih studija koje pokrivaju gotovo sve zemlje svijeta, prenosi Hina, pozivajući se na AFP.

Koristili su modeliranje za procjenu visokog krvnog pritiska u svim populacijama i broj ljudi koji koriste lijekove za hipertneziju.

Većina ljudi se ne liječi

Analizom je otkriveno da je s visokim pritiskom živjelo 626 miliona žena i 651 milion muškaraca 2019. godine.

To je otprilike dvostruko više nego procijenjenih 331 milion žena i 317 miliona muškaraca s hipertenzijom 90-ih godina prošlog stoljeća.

Analiza je pokazala da je 41 posto žena i 51 posto muškaraca s visokim krvnim pritiskom nije bilo svjesno svog stanja, što znači da stotine miliona ljudi propuštaju učinkovito liječenje.

“Uprkos medicinskom i farmakološkom napretku tokom desetljeća, globalni napredak u liječenju hipertenzije bio je spor, a velika većina ljudi s hipertenzijom ne liječi se”, rekao je Majid Ezzati sa londonskog Imperial Collegea i autor studije.

Prema analizi, objavljenoj u medicinskom časopisu Lancet, Kanada i Peru imali su najniži udio visokog krvnog pritiska među odraslima u 2019. godini, s otprilike svakom četvrtom osobom s hipertenzijom.

Hitno poticati dijagnozu

Tajvan, Južna Koreja, Japan, Švicarska, Španija i Velika Britanija imali su najniže stope hipertenzije među ženama, manje od 24 posto.

Eritreja, Bangladeš, Etiopija i Salomonski otoci imali su najniže stope među muškarcima, manje od 25 posto.

Na drugom kraju spektra, više od polovice žena u Paragvaju i Tuvaluu imalo je hipertenziju, dok više od polovice muškaraca u Argentini, Paragvaju i Tadžikistanu također ima to stanje, pokazala je analiza.

Autori istraživanja rekli su kako nalazi pokazuju da je hitno potrebno poticati dijagnozu visokog krvnog pritiska i pristup liječenju.

U svijetu se manje od svake četvrte žene i svaki peti muškarac liječe zbog hipertenzije.

‘Izbjeći tempiranu bombu’

Robert Storey, profesor kardiologije na Univerzitetu Sheffield, rekao je da je COVID-19 odvratio vlade od stvarnosti hipertenzije.

“Pandemiji kardiovaskularnih bolesti posvećeno je manje pažnje u proteklih 18 mjeseci, ali odražava svjetske trendove u izboru nezdravog načina života poput visokog unosa masti, šećera, soli i alkohola, pušenja, sjedilačkog načina života uz izbjegavanje tjelovježbe”, kazao je Storey, koji nije bio uključen u provedenu studiju.

“Nužno je da sve zemlje usvoje najbolju praksu u vladinoj politici kako bi se izbjegla tempirana bomba od srčanih bolesti i moždanih udara”, rekao je Storey.