Međunarodne posmatrače u Xinjiangu traže 44 zemlje

Zemlje su pozvale Peking da dopusti pristup međunarodnih posmatrača zbog zabrinutosti za kršenja ljudskih prava Ujgura, muslimanske etničke manjine.

Ujgursku manjinu vlasti su podvrgnule masovnom nadzoru i restrikcijama, kazala je kanadska ambasadorica pri UN-u Leslie Norton (EPA)
Ujgursku manjinu vlasti su podvrgnule masovnom nadzoru i restrikcijama, kazala je kanadska ambasadorica pri UN-u Leslie Norton (EPA)

Ukupno 44 zemlje, među kojima Hrvatska, pozvale su Peking da dopusti pristup međunarodnih posmatrača u zapadnu pokrajinu Xinjiang, zbog zabrinutosti za sveobuhvatna kršenja ljudskih prava Ujgura, muslimanske etničke manjine.

Visoka komesarka UN-a za ljudska prava Michelle Bachellet trebala bi dobiti neometani pristup pokrajini, kazala je kanadska ambasadorica pri UN-u Leslie Norton na sjednici Vijeća za ljudska prava UN-a u Ženevi u utorak, govoreći u ime 44 zemlje, prenosi Hina.

“Iznimno smo zabrinuti zbog stanja ljudskih prava u Autononmnoj ujgurskoj regiji Xinjiang”, rekla je Norton.

Ujgursku manjinu vlasti su podvrgnule masovnom nadzoru i restrikcijama, rekla je dodavši da je arbitrarno zatvoreno više od milion ljudi, prema pouzdanim izvještajima.

Norton je pozvala i na poštivanje ljudskih prava u Hong Kongu i Tibetu.

Zločini nad domorodačkim stanovništvom

Predstavnik Kine je na Vijeću za ljudska prava pozvao na “objektivnu istragu” o zločinima nad kanadskim domorodačkim stanovništvom, pogotovo nad djecom.

Stručnjaci Vijeća za ljudska prava UN-a zatražili su razjašnjenje ranije u junu, nakon što je otkrivena masovna grobnica u kojoj su ostaci 215 djece, na mjestu škole Kamloops za kanadske indijance, koja je djelovala od 1890. do 1978. prvo pod okriljem Katoličke Crkve, a potom vlade.

SAD, EU i druge zemlje nametnule su sankcije Kini zbog kršenja ljudskih prava u Xinjiangu. Peking je uzvratio sankcijama protiv zapadnih političara i organizacija.

Izjavu o Xinjiangu potpisale su većinom zapadne zemlje.

Pod predsjedavanjem Visoke komesarke za ljudska prava Michele Bachelet, Vijeće za ljudska prava, institucija osnovana prije 15 godina, na 47. zasjedanju raspravlja o brojnim krizama, među kojima u Mijanmaru, Bjelorusiji i Nikaragvi.

Izbori u Nikaragvi

Ukupno 59 zemalja pozvalo je na slobodne i pravične izbore u Nikaragvi, nakon nedavnih hapšenja opozicijskih političara.

“Nikaragvanci zaslužuju slobodne i pravične izbore kroz transparentan i kredibilan proces te mirno rješenje društveno-političke krize u zemlji”, navodi se u izjavi, koju su potpisale brojne latinoameričke i evropske zemlje te SAD.

“Samovoljno raspuštanje političkih stranaka i krivični postupak protiv više predsjedničkih kandidata i neistomišljenika posebno su zabrinjavajući”, navodi se u saopćenju.

“Pozivamo na njihovo puštanje”, dodaje se.

Više od deset vladinih kritičara uhapšeno je u proteklim sedmicama, uključujući nekoliko potencijalnih kandidata opozicijskih saveza na predsjedničkim izborima koji su zakazani za 7. novembra.

Opozicija optužuje autoritarnog predsjednika Daniela Ortegu za pokušaj eliminacije mogućih rivala prije izbora.

Bivši revolucionar vladao je Nikaragvom prvo od 1979. do 1990, a potom od 2007. do danas.

Njegova je stranka 2014. ustavnom reformom ukinula ograničenje broja predsjedničkih mandata kako bi Ortega mogao ostati predsjednik.

Izvor: Agencije

Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO