Deset vojnih udara u posljednjoj deceniji

Vojni udari u Aziji, Africi i zemljama arapskog svijeta mijenjali su politički kurs.

Policijske snage raspoređene u glavnom gradu Mijanmara nakon što je vojska preuzela vlast (EPA)

U Aziji, Africi i zemljama arapskog svijeta vojni prevrati su i dalje sredstvo za sticanje moći, koje omogućuje vojskama da nastave utjecati na političku, pa čak i ekonomsku scenu, piše AFP.

U nastavku slijede vojni udari koji su promijenili politički kurs u deset zemalja.

Mijanmar: vojska se vraća u palatu

U večernjim satima 31. januara 2021. godine počele su pristizati vijesti da je vojska preuzela vlast u Mijanmaru i uhapsila izabranu čelnicu Aung San Suu Kyi.

U ranim jutarnjim satima sljedećeg dana vojska je otvoreno saopćila da zemlju vodi načelnik Generalštaba te proglasila vanredno stanje u državi na godinu dana.

Preuzimanje vlasti u državi vojska je opravdala činjenicom da su tokom parlamentarnih izbora održanih prije nekoliko mjeseci zabilježene masovne prevare u korist vladajuće stranke.

Informacije o vojnom udaru u državi izazvale su šok u zemlji. Zatvoreni su putevi koji vode do glavnog međunarodnog aerodroma i prekinute su komunikacije, pa se tako zemlja vratila u izolaciju svega deset godina nakon izlaska iz nje.

Mali: puč, izbori, pa opet puč

Predsjednik Malija Ibrahim Boubacar Keita svrgnut je u augustu 2019. godine nakon višemjesečnih demonstracija i političke krize u ovoj zapadnoafričkoj zemlji.

Međunarodna zajednica je osudila ovakve aktivnosti. No, sankcije su ukinute 5. oktobra prošle godine, nakon što je oficir u zračnim snagama i političar Bah Ndaw formirao tranzicionu vladu, obećavši da će predati vlast u roku od 18 mjeseci.

Vojni udar koji se desio 18. augusta bio je drugi prevrat zabilježen u ovoj problematičnoj državi u regiji Sahela u gotovo osam godina.

U 2012. godini vojnici predvođeni kapetanom Amadouom Sanogom svrgnuli su i uhapsili predsjednika Amadoua Toumanija Tourea, a kao rezultat toga sjever zemlje je pao u ruke naoružanih islamističkih skupina povezanih s Al-Kaidom.

Vojni čelnici su preuzeli vlast u Sudanu u aprilu 2019. godine nakon pobune naroda (Al Jazeera)

Sudan: kolege šalju Al-Bashira u zatvor

Vojska je okončala godine vladavine sudanskog predsjednika Omara al-Bashira u aprilu 2019. nakon što se narod te države pobunio protiv trostrukog rasta cijena hljeba.

Prema opoziciji, u demonstracijama je ubijeno više od 250 ljudi. U augustu 2019. godine osnovano je tranziciono vijeće sastavljeno od vojnih lica i civila, a narednog mjeseca je imenovan civilni premijer u zemlji.

Al-Bashir se trenutno nalazi u zatvoru u Kartumu, a s vremena na vrijeme se pojavljuje pred pravosuđem, gdje mu se sudi po mnogim optužbama.

Zimbabve: odlazak kakav Mugabe nikada nije zamišljao

Predsjednik Zimbabvea Robert Mugabe smijenjen je s predsjedničke funkcije 2017. godine nakon što je vladao državom gvozdenom pesnicom tokom 37 godina od sticanja nezavisnosti.

Svrgnuli su ga vojska i članovi njegove stranke, Afrički nacionalni savez Zimbabvea – Patriotski front (ZANU-PF), a na njegovo mjesto je došao bivši potpredsjednik Emmerson Mnangagwa.

Mugabe je umro dvije godine kasnije u Singapuru, u 95. godini.

Burkina Faso: revolucija, pa puč

Manje od godinu dana od svrgavanja Blaisea Compaorea, predsjednika Burkine Faso, nakon pobune naroda, njegov nasljednik Michel Kafando svrgnut je u državnom udaru koji je 2015. godine vodila predsjednička garda.

Međutim, manje od sedmicu dana kasnije, Kafando se vratio na vlast nakon što vođe puča nisu uspjele pridobiti podršku za svoj postupak.

Tajland: još jedan puč

Vojska je preuzela vlast u zemlji 2014. godine nakon višemjesečnih demonstracija protiv izabrane vlade na čelu s premijerkom Yingluck Shinawatra.

Važno je napomenuti da je Shinawatra sestra bivšeg premijera Thaksina Shinawatra, koji je također smijenjen s vlasti u prevratu 2006. godine.

Al-Sisi je vodio prevrat protiv prvog demokratski izabranog režima i proveo krvavu kampanju protiv opozicije (Francuska štampa)

Egipat: vojska izvršila atentat na revoluciju i demokratiju

Egipatska vojska je svrgnula s vlasti Muhameda Mursija, prvog demokratski izabranog predsjednika u Egiptu, 2013. godine.

Puč je uslijedio nakon demonstracija protiv njegove vladavine, koje su trajale godinu dana.

General-pukovnik Abdel Fattah al-Sisi je preuzeo vlast u državi i proveo krvavu kampanju protiv svojih protivnika, koja još uvijek traje.

Gvineja-Bisao: atentat i državni udar

Vojnici predvođeni generalom Antoniom Indjaijem svrgnule su privremenog predsjednika Raimunda Pereira i bivšeg premijera Carlosa Gomesa mlađeg između dva kruga predsjedničkih izbora 2012. godine.

To je bio drugi državni udar u nekadašnjoj portugalskoj koloniji u tri godine.

Pereira je preuzeo predsjedničku dužnost nakon što je vojska izvršila atentat na njegovog prethodnika, Joaoa Bernardoa Vieiru, samo nekoliko sati od atentata na načelnika Generalštaba tokom njegovog mandata.

Niger: državni udar i izborni proces

U vojnom udaru koji je izveden 2010. godine svrgnut je predsjednik Mamadou Tandja, nekoliko mjeseci nakon što je raspustio parlament, u pokušaju da monopolizira svu vlast.

U Nigeru bi uskoro trebao biti održan završni krug predsjedničkih izbora, za koje se predviđa da će biti fer i korektni.

Izvor: Agencije

Povezane

Sudanska vojska uhapsila je predsjednika Omara al-Bashira i preuzima upravu nad Sudanom u naredne dvije godine.  Proglašeno je vanredno stanje u naredna tri mjeseca. Svi politički zatvorenici bit će oslobođeni. Omar al-Bashir je na vlast takođe došao vojnim udarom prije tri decenije

Published On 11 Apr 2019

Vojska Burkine Faso je objavila da je preuzela kontrolu u zemlji, nekoliko sedmica prije predsjedničkih izbora.

Published On 17 Sep 2015
Više iz rubrike Svijet
POPULARNO