Sassoli: Odnosi Evropske unije i Rusije na najnižem nivou

Predsjednik Evropskog parlamenta kaže da napetosti između Ukrajine i Rusije ‘ne ulijevaju nadu’ da će se loši odnosi uskoro promijeniti.

David Sassoli je plenarnu sjednicu Evropskog parlamenta otvorio osvrtom na 30. godišnjicu raspada Sovjetskog saveza (EPA)

Predsjednik Evropskog parlamenta David Sassoli ocijenio je u ponedjeljak da su odnosi Evropske unije i Rusije na najnižem nivou te da aktuelne napetosti između Ukrajine i Rusije “ne ulijevaju nadu” da će se to uskoro promijeniti.

Sassoli je plenarnu sjednicu EP-a, koja se ove sedmice održava u Strasbourgu, otvorio osvrtom na 30. godišnjicu raspada Sovjetskog saveza.

“Raspad Sovjetskog saveza priveo je kraju dugo razdoblje Hladnog rata, a mnoge bivše sovjetske republike danas su članice EU-a”, rekao je on i istaknuo da je zemljama za prelaz na demokratiju potrebno vrijeme, ali i promjena mentaliteta.

“Vrlo je teško izgraditi demokratiju, ali lako ju je izgubiti ako se o njoj ne brinemo. Demokratija se temelji na povjerenju građana u institucije koja se treba svakodnevno obnavljati”, kazao je Sassoli i osvrnuo se na odnose Unije i Rusije.

‘Šest desetljeća komunističke vlasti’

“Odnosi EU-a s Rusijom danas su na najnižem nivou”, istaknuo je on, a kriza na istoku Evrope “ne ulijeva nadu” da će se to uskoro promijeniti.

Ukrajina optužuje Rusiju da gomila desetke hiljada vojnika uz granicu i priprema se za napad.

Moskva to poriče i optužuje Ukrajinu i NATO za destabilizirajuće ponašanje te traži sigurnosne garancije za vlastitu zaštitu.

Rasa Juknevičiene (EPP), eurozastupnica iz Litvanije, prve republike koja je 1990. godine proglasila nezavisnost od Sovjetskog saveza, upozorila je da, osim Ukrajine i Bjelorusije, i Rusi trebaju pomoć.

“Za moju generaciju raspad SSSR-a bio je velika pobjeda kojoj smo mi doprinijeli. Tada sam bila čvrsto uvjerena da će Ukrajina, Bjelorusija i Rusija postati demokratske zemlje, ali njima je to bilo teže zbog komunističkog režima koji je bio više od šest desetljeća na vlasti”, rekla je.

Njen sunarodnjak Juozas Olekas (socijaldemokrati) kazao je da “nijedna represija ne može ugušiti potrebu za slobodom koju svaka zemlja ima” i da je dužnost EU-a “podržati demokratsku volju ruskog naroda”.

Francuski eurozastupnik Bernard Guetta (Renew) rekao je da mu je “nerazumljivo da ruski predsjednik Vladimir Putin pokušava obnoviti sjećanje na Sovjetski savez nakon što je u nedjelju sa sjetom govorio o raspadu Sovjetskog saveza, nazvavši ga propašću “historijeske Rusije”.

Guetta je Rusima poručio da je siguran da će se “Rusija vratiti na demokratski put”.

‘Pogrešno radovanje liberalnoj demokratiji’

Poljska eurozastupnica Anna Fotyga (konzervativci) poželjela je Bjelorusiji, još jednoj bivšoj sovjetskoj republici, da se “riješi svog diktatora [Aleksandra Lukašenka]”, a Rusiji da “postane prava demokratija koja će prekinuti sve veze sa staljinizmom”.

Nicolaus Fest, njemački zastupnik iz kluba Identitet i demokratija, osudio je sovjetski režim, ali dodao da je “bilo pogrešno radovati se liberalnoj demokratiji”.

“Liberalna demokratija prijeti svim dijelovima Evrope”, kazao je Fest i kritizirao zemlje poput Grčke, Austrije, Italije koje prijete sankcijama ljudima koji se ne žele vakcinisati.

Njemački eurozastupnik Martin Schirdewan iz redova ljevice upozorio je da “nam novi hladni rat neće pomoći” i pozvao na “pomirenje” EU-a i Rusije diplomatskim kanalima.

Izvor: Agencije