Turska i Grčka održali pregovore o istočnom Mediteranu
Sve probleme je moguće riješiti, poručio je glasnogovornik ureda turskog predsjednika Ibrahim Kalin.
U Istanbulu je završena 61. runda tehničkih pregovora koje vode delegacije Republike Turske i Grčke.
Tema pregovora bilo je sagledavanje aktuelne situacije u regiji, kao i mogući potezi u svjetlu posljednjih dešavanja, prenosi Anadolija.
Delegacije su postigle dogovor da naredna runda pregovora o otvorenim bilateralnim pitanjima bude organizirana u glavnom grčkom gradu Atini.
Među članovima turske delegacije bili su zamjenik ministra vanjskih poslova Serat Unal i glasnogovornik ureda turskog predsjednika Ibrahim Kalin.
Kalin je na Twitteru objavio da su u Istanbulu nastavljeni tehnički pregovori koji nisu održavani protekle četiri i po godine.
“Sve probleme je moguće riješiti, uključujući i one na Egejskom moru, uz snažno liderstvo našeg predsjednika. U potpunosti smo opredijeljeni za to”, naveo je Kalin.
On je također poručio da su regionalni mir i stabilnosti u svačijem interesu.
Sukob oko prirodnog plina
Razgovori Grčke i Turske o istraživanju ugljikovodika u istočnom Egejskom moru u nastojanju da nakon ozbiljne krize riješe spor koji opterećuje odnose dviju članica NATO-a nastavljene su nakon petogodišnje pauze.
Pregovori o istraživanju u istočnom Mediteranu prekinuti su od 2016. zbog porasta napetosti, prenijela je Hina pozivajući se na dpa..
Sukob oko prirodnog plina već mjesecima tinja između dvije susjedne zemlje, saveznica u NATO-u. Prošle godine gotovo je vojno eskalirao.
Članica EU-a Grčka optužuje Tursku za iskorištavanje prirodnog plina u morskim područjima koja, prema grčkoj strani, smije iskorištavati samo Grčka.
Pregovori Ankare i Atine održali su se prvi put u februaru 2002. Tradicionalno, ni jedna strana službeno ne otkriva status i razvoj pregovora, a tek će se vidjeti koliko su plodni.
Stavovi Ankare i Atine
Zasad se strane u sukobu nisu niti suglasile o čemu žele raspravljati.
Prema Ankari, sva sporna pitanja treba iznijeti na sto, uključujući pripadajuće teritorije i isključivi ekonomski pojas u Egejskom moru kao i demilitarizaciju grčkih otoka uz tursku obalu i razlike u pogledu širenja zračnog prostora.
Atina, naprotiv, želi razgovarati o sporu o istraživanju ugljikovodika i razgraničenju kontinentalnog pojasa.
Unatoč razlikama, Evropska unija pozdravila je obnovu dijaloga kao “pozitivan znak” za odnose između Ankare i Brisela nakon mjeseci napetosti.
U decembru su čelnici Evropske unije, okupljeni na samitu u Briselu, odlučili kazniti “protuzakonite i agresivne” akcije Turske protiv Grčke i Cipra. Samit je tada donio niz pojedinačnih sankcija protiv čelnika uključenih u aktivnosti istraživanja u moru koje provodi Turska.
Briselski sastanak
Ministar vanjskih poslova Turske Mevlut Cavusoglu ranije je kazao da su rukovodstva Turske i Evropske unije postigli saglasnost o radu na Mapi puta u vezi sa konkretnim koracima jačanja odnosa i saradnje, prenijela je turska novinska agencija Anadolija.
Cavusoglu je u prošlu srijedu boravio u Briselu u dvodnevnoj posjeti na razgovorima s najvišim zvaničnicima EU-a i NATO-a.
Cavusoglu je u komentaru tih sastanaka istakao da su evropski sagovornici opredijeljeni za jačanje odnosa sa Turskom te je dodao da zvanična Ankara želi vidjeti i konkretne poteze u tom pravcu.
On je novinarima u Briselu također kazao da su šefovi Evropskog vijeća i Evropske komisije prihvatili poziv turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i da se trenutno dogovaraju termini njihovih posjeta Turskoj.