Produženjem karantina potreban i nadzor mentalnog zdravlja

Psihološke posljedice karantina, koju je ove sedmice produžilo nekoliko zemalja zahvaćenih pandemijom korona virusa, zabrinjavaju stručnjake koji se bave mentalnim zdravljem. Oni zahtijevaju da se ovaj problem temeljito istraži.

“Produženje karantina bilo je očekivano, no vijest je ipak mnoge duboko razočarala”, kaže Linda Bauld, profesorica javnog zdravstva na Univerzitetu u Edinburghu, nakon što je u četvrtak objavljeno da se u Velikoj Britaniji karantin produžuje za tri sedmice.

“Indirektne se posljedice akumuliraju”, smatra te napominje da su “nedavna istraživanja pokazala zabrinjavajuć porast anksioznosti i depresije” među populacijom, prenosi Hina.

Konstatacija vrijedi za sve zemlje u kojima se provodi ova drastična mjera, a naše je moderno društvo već desetljećima ne pamti. U Francuskoj je konzorcij istraživača, koji uključuje i Visoku školu za istraživanje javnog zdravlja, pokrenuo longitudinalnu studiju na panelu od hiljadu ljudi pod nazivom CoConel (korona virus i karantin), a provela ju je kompanija za istraživanje javnog mišljenja Ifop.

Znaci stresa

Na kraju drugog vala produženja karantina, proglašene 8. aprila i prije najave jednomjesečnog produženja izolacije koja je u Francuskoj na snazi ​​od 17. marta “ukupno 37 posto ispitanih pokazivalo je znakove psihološkog stresa”. Nije bilo većih razlika u odnosu na rezultate nakon prvog vala koji su objavljeni u martu.

“Usporedba s najnovijim podacima prikupljenim među općom populacijom u 2017. godini upućuje na pogoršanje mentalnog zdravlja tokom razdoblja karantina. Ako se ova situacija nastavi i u idućih nekoliko sedmica, mogla bi pogodovati pojavi teških psihijatrijskih oboljenja i porastu potražnje za psihijatrijskim liječenjem nakon ukidanja karantina, na što se moramo pripremiti”, upozoravaju naučnici.

Iste brige muče i stručnjake u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje “više od trećine Amerikanaca (36 posto) kaže da korona virus ozbiljno utječe na njihovo mentalno zdravlje”, stoji u pismu Američkog udruženja psihijatara (APA) upućenom članovima Kongresa 13. aprila.

Upozoravajući na to da bi u dogledno vrijeme moglo “biti još više Amerikanaca kojima će biti potrebna psihološka i psihijatrijska pomoć”, APA poziva na ulaganja namijenjena hitnim slučajevima, ali i na ulaganja u “razdoblju oporavka”. Pritom se misli na telekonsultacije i pristup liječenju svim građanima.

“Poziv na akciju”, pokrenut u Velikoj Britaniji, u četvrtak 16. aprila u časopisu Lancet Psychiatry potpisala su 24 stručnjaka. Isti je dan najavljena mjera produženja karantina u toj državi.

Pojačan nadzor

Konkretno, liječnici pozivaju na pojačan nadzor psihosomatskih posljedica epidemije.

“Povećana društvena izolacija, usamljenost, zabrinutost za zdravlje, stres i ekonomski pad preduvjeti su koji štete dobrobiti i mentalnom zdravlju pojedinca”, sažeto je napisao jedan od potpisnika, Rory O'Connor sa Univerziteta u Glasgowu. “Problem je prevelik da bismo ga zanemarili.”

Liječnici “već zamjećuju utjecaj izolacije na dosadašnjim, ali i na novim pacijentima”, ističe profesor Antoine Pelissolo, šef psihijatrijske službe u pariškoj bolnici Henri-Mondor. “A bit će i ostalih komplikacija, poput psihosocijalnih posljedica krize koja će uslijediti.”

Upravo će pristup profesionalnoj pomoći biti jedan od glavnih izazova za izlazak iz krize. S obzirom na predrasude, ne želimo da se osobe s mentalnim poremećajima u javnosti prepoznaju kao “luđaci”.

“Destigmatizacija je presudna”, smatra Anne Giersch, voditeljica Odjela za kognitivnu neuropsihologiju na istraživačkom Institutu Inserm pri Univerzitetu u Strasbourgu. “Primjerice, dokazana je povezanost između prisilne izolacije i halucinacija, no mora postojati mogućnost da porazgovaramo i o takvim tabu temama. Kada pojedinac osjeća srčane tegobe, čini se normalnim konsultirati kardiologa. Na isti bi se način neko, u slučaju psihičkih poteškoća trebao javiti psihijatru”, kaže Giersch.

Pristup psihijatru

Sindikat francuskih psihijatara (SPF) smatra da bi svatko trebao imati jednostavan pristup psihijatru. SPF je još 23. aprila zatražio da se garantiraju “potrebna sredstva namijenjena prevenciji i nastavku liječenja”.

Kriza bi mogla biti “prilika da pokušamo ustanoviti kako se s ovim problemom možemo jednostavnije nositi, a da pacijenti pritom ne čekaju mjesecima na razgovor s psihijatrom”, kaže predsjednik SPF-a Maurice Bensoussan.

Sindikat već pokušava “uspostaviti čvršću vezu s liječnicima primarne zdravstvene zaštite te s njima razviti bolju saradnju” da bismo “se što uspješnije nosili s novim izazovima i da bismo se pripremili za post-covid razdoblje”.

Članovi smatraju da treba proširiti poruku profesora Pelissola koja glasi: Ova situacija može utjecati na svakoga i to je normalno. A pritom se svima kojima je potrebno mora i može pomoći.

Izvor: Agencije