Torra optužio Madrid za ‘represiju’ nakon hapšenja za ‘terorizam’

Quim Torra zagovara samostalnost Katalonije, pokrajine na obali Sredozemnog mora s oko 7,5 miliona stanovnika (EPA)

Predsjednik katalonske Vlade Quim Torra optužio je Španiju za “represiju”, nakon što je policija u ponedjeljak privela devet osoba u Kataloniji pod sumnjom da su pripremale napade eksplozivom kućne radinosti uoči izricanja presude optuženim katalonskim liderima, prenosi Hina.

Civilna garda privela je u ponedjeljak ujutro devetero zagovornika nezavisnosti Katalonije, autonomne pokrajine na sjeveroistoku Španije, u sklopu operacije protiv skupine kod koje su, prema saopćenju Ministarstva unutrašnjih poslova, pronađene supstance i materijal za izradu eksploziva, a također i dokumentacija te informatički materijal.

“Represija nastavlja biti jedini odgovor španske države. Nastoje iskonstruirati priču o nasilju uoči izricanja presuda optuženim dužnosnicima Katalonije”, poručio je Torra preko Twittera.

Presuda dužnosnicima do 15. oktobra

“Neće uspjeti u tome. Pokret zagovornika nezavisnosti je miroljubiv i takav će uvijek biti”, dodao je.

Torra zagovara samostalnost Katalonije, pokrajine na obali Sredozemnog mora s oko 7,5 miliona stanovnika, te traži održavanje dogovornog referenduma.

U ponedjeljak je predsjednik Vrhovnog suda Španije Carlos Lesmes kazao novinarima kako bi presuda za 12 katalonskih dužnosnika koji su 2017. godine organizirali referendum o nezavisnosti mogla biti izrečena do 15. oktobra.

Dužnosnici su optuženi za pobunu protiv Španije, neposluh i korištenje javnog novca za organiziranje nezakonitog referenduma, kojeg je bio zabranio španski Ustavni sud.

Posljednično su izglasali i proglasili “Republiku Kataloniju”, koja nije zaživjela na terenu.

Državno tužilaštvo je zatražilo za njih zatvorske kazne u trajanju sedam do 25 godina.

Lesmes je rekao kako je suđenje bilo pravedno, održano u pravnoj državi te da se on nada da neće doći do neumjerene reakcije bez obzira kakva bude presuda.

Višemjesečno suđenje u Madridu

Tačka optužnice u kojoj se spominje pobuna bila je predmet rasprave tokom višemjesečnog suđenja u Madridu, jer se njome implicira nasilje.

Državno tužilaštvo je tvrdilo da ga je bilo tokom organiziranja cjelokupnog procesa organiziranja referenduma, u kojeg su bila uključena i ulična okupljanja te demonstarcije, dok su optuženi tvrdili da nije bilo nasilja.

Torra je prije dvije sedmice iz Barcelone pozvao stanovnike na masovne demonstracije ne budu li dužnosnici oslobođeni.

Najavio je i političke akcije u slučaju okrivljujućih presuda, ali nije rekao kakve.

Civilna garda je u ponedjeljak pretražila više desetaka mjesta u okolici Barcelone te privela devet osoba povezanih s organizacijom Odbori za obranu republike (Comites de Defensa de la Republica  – CDR).

Za akciju je imala odobrenje suda.

Masovna okupljanja bez nasilja

CDR je do sada sudjelovao u demonstracijama u Kataloniji postavljajući barikade na prometnicama, fizički onemogućujući naplatu cestarina i paleći gume.

Španski ministar unutrašnjih poslova Fernando Marlaska rekao je za španski javni radio RNE kako je u zoru pretraženo deset mjesta te su moguća nova hapšenja.

“Akcija je usmjerena protiv skupina koje bi mogle izvesti nasilne napade”, kazao je Marlaska.

Državno tužilaštvo je devetero uhapšenih okvalificiralo “teroristima”.

“Njihovi teroristički projekti bili su u visokoj fazi pripravnosti”, saopćilo je Državno tužilaštvo.

Katalonski pokret za nezavisnost do sada su obilježavala masovna okupljanja bez nasilja, za razliku od pokreta za samostalnost sjeverne pokrajine Baskije, gdje je oružana separatistička skupina ETA od 1958. do 2011. godine bombaškim napadima nastojala stvoriti državu.

ETA se raspustila 2018. godine, no rane u Španiji još uvijek nisu zacijelile.

Stanovnici podijeljeni oko nezavisnosti

Ankete pokazuju kako su u Kataloniji stanovnici podijeljeni oko nezavisnosti.

Španska Vlada odbija Torrin zahtjev za organiziranjem dogovornog referenduma, pozivajući se na španski Ustav i tvrdeći da on brani cjelovitost Španije.

Četiri od pet najvećih stranaka u španskom Parlamentu protivi se promjeni Ustava.

Katalonija od 1978. godine ima svoju vladu, parlament, policiju, škole i bolnice te upotrebu vlastitog jezika u tamošnjim institucijama.

Vanjskom, odbrambenom i fiskalnom politikom upravlja središnja španska vlada.

Izvor: Agencije