Forbes: Zašto šume Amazona nisu ‘pluća svijeta’

Veliki požari u Brazilu izazvali su oluju međunarodnih kritika protekle sedmice, piše magazin Forbes i dodaje kako su mnoge poznate ličnosti, borci za okoliš i politički lideri okrivili brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara za uništavanje Amazona, najveće prašume na svijetu za koju su kazali kako su „pluća svijeta“.

Pjevači i glumci, među kojima su Madonna i Jaden Smith, dijelili su fotografije na društvenim mrežama koje su vidjeli deseci miliona ljudi. „Pluća Zemlje gore“, kazao je glumac Leonardo DiCaprio. „Prašuma Amazon proizvodi više od 20 posto svjetskog kisika“, pisao je na Twitteru nogometni as Cristiano Ronaldo. „Amazonska prašuma, pluća koja proizvode 20 posto kisika naše planete, gori“, pisao je i francuski predsjednik Emmanuel Macron.

A fotografije koje su dijelili nisu bile ni iz Amazona. Fotografija koju je Ronaldo podijelio napravljena je na jugu Brazila, daleko od Amazona, 2013. godine. Fotografija koju su DiCaprio i Macron podijelili stara je više od 20 godina. Fotografija koju su Madonna i Smith podijelili je više od 30 godina stara, piše dalje Forbes i dodaje kako su neke fotografije koje su poznati dijelili bile iz Indije, Švedske, pa i američke države Montane.

Fotografije i dezinformacije su u jednu ruku razotkrili CNN i New York Times napisavši kako „uništavanje šuma nije ni nova stvar niti ograničeno za jednu državu (CNN)“, te kako „ove vatre nisu izazvale klimatske promjene (Times)“.

Bez naučnik dokaza

No, oba medija, navodi Forbes, su tvrdila kako je Amazon „pluća“ svijeta. „Amazon ostaje glavni izvor kisika danas“, kažu sa CNN-a. „Amazon se često naziva ‘pluća svijeta’ jer njegove ogromne šume oslobađaju kisik i skladište ugljični dioksid, plin koji zadržava toplinu i veliki je izvor globalnog zatopljenja“, pisao je New York Times.

Vodeći stručnjak za Amazon Dan Nepsted dao je kratak komentar o „plućima“:

„To su gluposti. Nema naučnih dokaza za to. Amazon proizvodi mnogo kisika, to je tačno, ali i troši istu količinu kisika respiracijom, tako da se to anulira“, istakao je on za Forbes.

Biljke respiracijom pretvaraju hranjive tvari iz tla u energiju. One fotosintezom pretvaraju svjetlo u hemijsku enegiju koja se kasnije može koristiti u respiraciji.

Upitan da prokomentira tvrdnju New York Timesa da „ako nestane dovoljna količina prašume i to ne bude povraćeno, to područje postaje savana i ne skladišti one količine ugljika, pluća planete gube na kapacitetu“, Nepstad odgovara kako i to nije tačno.

Forbes podsjeća kako je Nepstad vodeći autor nedavnog izvještaja Međuvladinog panela o klimatskim promjenama.

„Amazon proizvodi mnogo kisika, ali to rade i plantaže soje i pašnjaci“, ističe on.

Nepstad nastavlja kako mnogi koriste mit o „plućima“ za svađe, te kako je šira slika činjenica kako je došlo do porasta broja požara u Brazilu i kako je to nešto što traži reakciju. On dodaje kako je priča o „plućima“ tek vrh ledenog brijega, te ukazao kako su iz CNN-a javljali o „rekordnim požarima“ i da je njihov izvještač tvrdio kako su „trenutni požari bez sličnih u 20.000 godina“.

„Iako je broj požara ove godine zaista veći nego 2018. godine, tek je za sedam posto veći od prosjeka u posljednjih 10 godina“, ističe ekološki stručnjak.

Šta je sa Lulom i Silvom?

Jedan od vodećih novinara Brazila koji se bavi tematikom okoliša se slaže sa Forbesom kako je izvještavanje o požarima bilo netačno.

„Za vrijeme (predsjednika) Lule i (ministrice okoliša) Marine Silva (2003-2008) u Brazilu je bilo najviše požara, no niko ih nije optuživao za ugrožavanje Amazona“, naveo je novinar Leonardo Couthino.

On je jedan od rijetkih izvještača koji je bio na terenu Amazona, gdje radi za Veju, vodeći informativni magazin u Brazilu. Sa druge strane, mnogo izvještaja o požarima napravljeno je iz Sao Paula ili Rio de Janeira koji su četiri sata leta daleko od vatri.

„Ono što se trenutno dešava u Amazonu nije vanredno. Pogledajte rezultate potraga u Googleu kada upišete „Amazon“ ili „Amazon šuma“ iz proteklih godina. Globalno javno mijenje nije bilo zainteresirano za ‘tragediju Amazona’ kada je situacija zaista bila gora. Trenutni čas ne opravdava globalnu histeriju“, smatra ovaj brazilski kolega.

Dodatno, iako postoji porast broja požara u Brazilu, nema dokaza da je to slučaj u samom Amazonu.

„Ono što me najviše boli je sama pomisao na milione Notre-Damea, visokih katedrala biorazličitosti, kako gore do temelja“, napisao je jedan brazilski novinar za New York Times.

No, činjenica je kako se to ne dešava sa visokim katedralama pražume u Brazilu. „Vidio sam fotografiju koju su objavili Macron i DiCaprio, no takve šume ne gore u Amazonu“, navodi Nepstad.

Amazonske šumske požare prekriva baldahin krošanja i samo rastu tokom godina suše. „Ne znamo da li je trenutno više šumskih požara ove godine od prošlih godina, što mi govori kako ih vjerovatno nema“, ističe Nepstad. „Radim na studijama ovih požara 25 godina i naše mreže na terenu ovo prate.“

Ono što je za sedam posto povećalo broj ove godine su požari suhih ostataka i drveća posjećena za ispašu stoke kao strategija dobijanja vlasništva zemlje.

Pomoć rančera

Kao kontrast slike prikazivanja Amazona kao prašume na pragu nestanka je činjenica kako 80 posto nje stoji i dalje, te kako je pola Amazona zaštićeno od uništavanja šume federalnim zakonom.

„Malo je priča prvog talasa medijskog pokrivanja požara spomenulo dramatični pad stope uništavanja šume u Brazilu 2000-ih“, ističe bivši reporter New York Timesa Andrew Revkin koji je 1990. napisao knigu Sezona vatre o Amazonu, te direktor osnivač Inicijative o komunikacijama i održivosti na Institutu za Zemlju pri Univerzitetu Columbia.

Deforestacija je za nevjerovatnih 70 posto pala od 2004. do 2012. godine. Od tada je blago porasla, ali je i dalje tek jedna četvrtina od svog vrhunca iz 2004. godine. Tek tri posto Amazona se može koristiti za farme soje.

I Nepstad i Coutinho kažu kako pravu prijetnju predstavljaju slučajni požari tokom sušnih godina, što bi moglo dovesti do pogoršanja klimatskog stanja. „Najveća prijetnja Amazonu su ti teški trenuci kada su šume jako ranjive u slučaju požara.“

Danas, 18 do 20 posto šume ostaje u opasnosti od deforestacije.

„Ne volim međunarodni narativ trenutno jer dijeli. Bolsonaro je rekao neke smiješne stvari i ni za jednu od njih nema opravdanja, ali također postoji veliki konsenzus protiv slučajnih požara i na tome treba raditi“, ističe Nepstad.

„Zamislite da vam se kaže kako prema zakonu možete koristiti samo pola svoje zemlje, a potom da je to ipak samo 20 posto. Ta velika promjena je naljutila farmere. To su ljudi koji vole loviti i ribariti i biti na zemlji, takvi ljudi nam trebaju kao saveznici.“

Izvor: Agencije