Članak koji je potresao Sovjetski Savez

Sakharov je bio najveći nuklearni fizičar u Sovjetskom Savezu (Getty Images)
Sakharov je bio najveći nuklearni fizičar u Sovjetskom Savezu (Getty Images)

Prije pedeset godina, Andrei Sakharov, ruski nuklearni fizičar, rekao je da se oni koji su sretni da žive u otvorenim društvima trebaju boriti za slobodu onih koji su rođeni u zatvorenim društvima.

Sakharov je to napisao u članku koji se počeo tajno distribuirati 22. jula 1968. godine unutar Sovjetskog Saveza. List The New York Times je prije pedeset godina posvetio nekoliko stranica ovom članku i objavio ga nekoliko sedmica od njegovog distribuiranja u Sovjetskom Savezu.    

Natan Sharansky, koji potpisuje tekst objavljen u listu The New York Times i nekadašnji glasnogovornik Andreia Sakharova, pojašnjava da je Sakharov esej objavljen pod blagim naslovom: “Misli o napretku, mirnom suživotu i intelektualnoj slobodi” – ali da je bio eksplozivan. 

Masovni mitovi

”Sloboda misli je jedini garant protiv infekcije čovječanstva masovnim mitovima, koji se, u rukama licemjera i demagoga, mogu transformirati u krvave diktature”, napisao je Saharov.

Nakon objavljivanja ovog članka, najslavniji fizičar Sovjetskog Saveza je odjednom postao njegov najistaknutiji disident. Zbog ovog teksta i drugih ”mislećih zločina” sovjetske vlasti su oduzele Sakharovu odlikovanja i nagrade, zarobile mnoge njegove saradnike i prognale ga u grad Gorki na Volgi. Sakharov esej, čije se objavljivanje poklopilo sa Praškim proljećem 1968., pridonio je pokretanju demokratskih disidentskih pokreta koji su se tek počeli pojavljivali u post-staljinističkom svijetu. 

Moralni kompas

Sharansky kaže kako je poštivanje koje je uživao Sakharov učinilo da on postane moralni kompas ne samo na Istoku, nego i na Zapadu

Sakharov je insistirao na tome da međunarodni odnosi trebaju uzeti u obzir i unutrašnje ponašanje država. ”Zemlja koja ne poštuje prava svog naroda neće poštovati ni prava svojih susjeda”, objašnjavao je često.

Kada su Sakharov i njegove kolege pokrenule sedamdesetih i osamdesetih godina kampanju protiv smirivanja odnosa između socijalističkog i zapadnog tabora bez da se uzmu u obzir ljudska prava, demokrate i republikanci ”sa savješću” u Sjedinjenim Američkim Državama podržali su poziv Sakharova.

Iako su se njihovi stavovi razlikovali po mnogim pitanjima, dvojicu bivših američkih predsjednika, demokratu Jimmyja Cartera i republikanca Ronalda Reagana, usko su povezivala ljudska prava i vanjska politika. 

Slični dani

Autor teksta u listu The New York Times kaže da pedesetogodišnjica od objavljivanja Sakharovog članka nastupa u sličnim mračnim danima za Sjedinjene Američke Države.

Dodaje da, uprkos velikoj razlici između politike bivšeg predsjednika SAD-a Baracka Obame i aktuelnog predsjednika Donalda Trumpa, za obojicu je karakteristično to da razdvajaju ljudska prava i vanjsku politiku. Predsjednik Obama je davao prioritet partnerstvu s diktatorskim režimima umjesto da ospori njihove evidencije o ljudskim pravima.   

Kada je riječ o Trumpu, on je trenutnu američku vanjsku politiku preusmjerio sa brige o ljudskim pravima na novu ”apsurdnu” fazu. Njegova tvrdnja da Sjevernokorejci podržavaju svog predsjednika Kim Jong-una ”s velikim žarom” potkopava moralnu poziciju Amerike, prijeti sjevernokorejskim disidentima i daje legitimitet diktatoru. Također, njegovo šokantno odbijanje da se suprotstavi predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu zbog očiglednog miješanja njegove zemlje u predsjedničke izbore Sjedinjenih Američkih Država 2016., naglašava njegovu nespremnost da zaštiti demokratska prava Amerikanaca, a kamoli ljudska prava Rusa. 

Izvor: Agencije


Povezane

Sovjetski savez zvanično se raspao prije 25 godina, čime je okončana višedecenijska vladavina komunizma u toj zemlji. Odnosi Moskve i Washingtona do 1991. bili su burni i na momente neprijateljski, a to se nije znatno promijenilo. Pregled je pripremo Mike Hanna.

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO