Pavel: NATO se mora vratiti politici zastrašivanja

Pavel dodao da sada NATO preduzima korake tek kao reakciju na neku agresivniju akciju (EPA)

Šef Vojnog komiteta NATO-a, češki general Petr Pavel, negira da se u Evropu vraća Hladni rat, međutim, upozorava da su Zapad i Rusija u novoj eri strateškog rivalstva u novim, hibridnim formama, a da se “NATO ne smije ponašati kao ovčica jer ga vukovi kao Rusija takvog neće poštovati”.

“Mislim da se hladni rat u obliku u kakvom smo ga znali ne vraća. Rivalstvo se neprestano razvija i poprima nove oblike. Danas se mnogo koriste izrazi kao hibridni, kibernetski ili informacijski rat. Upravo je to izraz novog suparništva. Odigrava se u drugim ravnima koje nisu tako dobro proučene kao u vrijeme Hladnog rata konvencionalno oružje ili nuklearno oružje”, rekao je general Pavel u razgovoru za novi broj češkog sedmičnika Tiden.

Visoki zvaničnik NATO-a upozorio je da u novim ravnima rivalstva nisu još postavljena pravila igre, kao u vrijeme Hladnog rata, kad je bilo jasno kakve mjere treba preduzeti da se smanji prijetnja istinskog sukoba.

“Za sada je to neregulisano rivalstvo. Moramo ponovo jačati neke naše vještine koje smo potisnuli u pozadinu, kao što su odbrambene snage, avijacija, obavještajne službe. Naši eventualni protivnici ili konkurenti te kapacitete imaju i ne prezaju od toga da ih koriste. Ako se budemo ponašali kao ovčice, vukovi neće dugo poštivati naše miroljubivo ponašanje”, rekao je general Pavel.

Vojno zastrašivanje

Češki general istakao je da se s porastom terorizma i povratkom Rusije među sigurnosne prijetnje vratila potreba da NATO više počne insistirati na staroj politici zastrašivanja, a ne da, kao dosad, stavlja naglasak na partnerstvo.

“Nije bio cilj da se svi nasmrt preplaše ili da NATO postane agresor. Primarni cilj bio je da se izbjegne potreba kolektivne odbrane vjerodostojnim zastrašivanjem svih eventualnih protivnika. NATO je posljednjih godina mnogo veći naglasak stavljao na partnerstvo. Ali upravo s nastupom Rusije i drugih aktera koji imaju nezanemarljive vojne kapacitete ponovo je u prvi plan došla potreba vojnog zastrašivanja”, kazao je Pavel.

Češki general dodao je da sada i NATO preduzima korake tek kao reakciju na neku agresivniju akciju.

“Često sam se susretao sa stavom da je razmještanje jedinica NATO-a u baltičkim republikama natjeralo Rusiju da preduzme vojne mjere. Ali pogledajmo unazad kako je zaista bilo, kakva je bila geneza. Prvo je Rusija anektirala Krim i intenzivno podržavala separatiste u Donbasu na istoku Ukrajine. Tek tada je NATO odlučio reagovati”, rekao je Pavel.

Šef Vojnog komiteta podsjetio je da su i tada koraci koje je preduzeo NATO u jačanju svog istočnog krila bili umjereni, odnosno samo četiri bataljona, dok se na strani Rusije formiraju čitave nove divizije i brigade, tako da, kako je kazao, korak NATO-a nije bio toliko ni vojno zastrašivanje Rusije nego manifestacija političke volje da se ne dopusti agresija ni na jednu članicu NATO-a.

Izvor: Agencije