Economist: Na Balkanu ‘manjkava demokratija’ i ‘hibridni režimi’

U odnosu na prošlu godinu nijedan dio svijeta nije zabilježio napredak u razvoju demokratije, pokazuje posljednje izdanje Indeksa demokratije uglednog britanskog lista The Economist. Dodaje se da je situacija na istoku Evrope dodatno pogoršana.

Na globalnom nivou prisutni su sve veća podjela glasačkog tijela, slabljenje slobode izražavanja i medija.

The Economist navodi da istočna Evropa tradicionalno ima slabe rezultate na Indeksu. Slaba politička kultura, haotična tranzicija, problemi u stvaranju institucija koje su čuvari vladavine prava – sve su to faktori koji ne posustaju u tim državama.

Dvanaest država nalazi se u kategoriji “manjkava demokratija” (11 članica EU-a i Srbija), devet ih ima “hibridne režime” (zapadni Balkan bez Srbije, Ukrajina, Moldavija, Armenija, Gruzija, Kirgistan), dok su sve ostale “autoritarne države” (Rusija, Bjelorusija, Azerbejdžan i sve druge srednjoazijske države bez Kirgistana).

Sve države u kategoriji “manjkava demokratija” doživjele su pad rezultata Indeksa tokom 2017. godine. To je najviše zbog pada povjerenja javnosti u vlade i političke stranke.

Slovenija najbolja u regiji

Indeks demokratije The Economista zasniva se na pet kategorija: izborni proces i pluralizam; građanske slobode; funkcionisanje vlade; političko učešće; politička kultura. Na osnovu rezultata u 60 indikatora ovih pet kategorija, svaka država svrstava se u jedan od četiri ranga: puna demokratija, manjkava demokratija, hibridni režim i autoritarni režim.

Ocjene su od 0 do 10, a na prvom je mjestu Norveška, koja je dobila tri “desetke” (izborni proces, političko učešće, politička kultura), s prosječnom ocjenom 9,87.

U kategoriji “puna demokratija” nalazi se 20 država, a među prvih pet su i druge skandinavske države: Island (2), Švedska (3) i Danska (5), dok je četvrti Novi Zeland. Slijede Irska, Kanada, Australija, Finska, Švicarska, Holandija, Luksemburg, Njemačka, Velika Britanija, Austrija, Mauricijus, Malta, Urugvaj i Španija.

Od 21. do 76. mjesta smještene su “manjkave demokratije” i tu kategoriju predvode Južna Koreja, SAD, Italija, Japan.

Najbolje plasirana država iz regije jest Slovenija na 36. mjestu, s prosječnom ocjenom 7,5. Hrvatska je na 58. mjestu s prosjekom 6,63, a zanimljivo je da su bolje plasirane države poput Bocvane (28), Tajvana (33), Istočnog Timora (43) i Lesota (56).

Nakon Hrvatske, iz regije slijedi Srbija (66. mjesto) s prosjekom 6,41, koliko ima i Meksiko. Između Hrvatske i Srbije nalaze se Malezija, Mongolija, Peru, Šri Lanka, Gvajana i El Salvador.

Albanija predvodi listu “hibridnih režima”, koji su na tabeli od 77. do 115. mjesta. Albanci su 77. s prosjekom 5,98, dok su osam mjesta slabiji Crnogorci s prosjekom 5,69. Između njih su Moldavija, Gruzija, Gvatemala, Fidži, Honduras i Ukrajina.

Za Crnom Gorom “idu” Zambija, Mali i Benin, dok je na 88. mjestu “hibridni režim” Makedonije s prosjekom 5,57.

Najgore stanje na zapadnom Balkanu, smatra Economist, jest u Bosni i Hercegovini, koja je na 101. mjestu s prosjekom 4,87, a najgora je ocjena u sferi političkog učešća (2,93).

Na 167. i posljednjem mjestu jest Sjeverna Koreja, koja je dobila “nule” u građanskim slobodama i funkcionisanju vlade, a prosjek joj je 1,08.

Napredak Albanije i Makedonije

Economist objašnjava situaciju Srbije: “Srbija je također doživjela pad rezultata u odnosu na 2016. godinu, što prikazuje neformalnu konsolidaciju moći u rukama predsjednika Aleksandra Vučića, slabljenje političke opozicije, slabo funkcionisanje Parlamenta i propast medijskih sloboda.”

Britanske kolege pišu da “Srpska napredna stranka dominira zakonodavnim i izvršnim granama i kontroliše sudstvo”.

“Navodni izborni prekršaji na predsjedničkim izborima 2017. doveli su do masovnih protesta. Stalni problemi srbijanske demokratije uključuju nezadovoljavajući sistem čekova i računa, slab nivo učešća u politici i izborima, te medije, koji su finansijski zavisni, nedovoljno kritični, jako kontrolisani od Vlade i skloni samocenzuri.”

Neki od regionalnih “hibridnih režima” zabilježili su napredak tokom 2017, ponajviše Albanija i Makedonija. No, ta grupa država ima dosta toga uraditi kako bi došla do bolje kategorije “manjkava demokratija”.

Izvor: Al Jazeera i agencije