Izrael sravnio palestinsko selo 113. put

Snage izraelske policije su od 2010. godine 113. put uništile palestinsko selo u regiji Negev na jugu države, raselivši mještane i sravnivši sa zemljom nekoliko sačuvanih građevina.

Do zuba naoružani oficiri kao i interventna policija upali su u selo u srijedu ujutro, i buldožerima srušili improvizovane kuće u kojim su mještani živjeli, kako su izvijestili lokalni palestinski mediji.

Centar za zaštitu prava arapske manjine Adalah, grupa za ljudska prava iz Haife procjenjuje da 22 porodice, odnosno 110 ljudi živi u Araqibu. Mještani se vraćaju i ponovo grade selo nakon svakog rušenja.

Al-Araqib je jedno od više od 35 „nepriznatih“ sela širom puste regije Negev, koje vlada smatra nelegalnim jer ne posjeduju dozvolu za gradnju.

Prema procjenama, 80 000 palestinskih beduina koji imaju izraelsko državljanstvo živi u nepriznatim zajednicama, kojima su često uskraćene državne usluge uključujući vodu, struju, odvoz smeća i obrazovne institucije, kako kažu iz Udruženja za civilna prava u Izraelu (ACRI).

Iz nepriznatih sela u planske općine

Glasnogovornik izraelske policije Micky Rosenfeld, kojeg je kontaktirala Al Jazeera, rekao je da „nije upoznat“ sa ovim incidentom. Iz lokalne policijske stanice nisu odgovorili na naš zahtjev za komentar.

Izrael planira preseliti stanovnike nepriznatih sela u planske općine. U selima kao što je Umm al-Hiran, vlada planira preseliti više Jevreja Izraelaca i promijeniti imena naselja.

„Izraelska vlada nije sposobna da se na ispravan način postavi prema arapskoj beduinskoj populaciji i prema arapskoj populaciji uopšte“, Al Jazeeri kaže Sana Ibn Bari, odvjetnica ACRI-ja.

„Naš životni prostor stalno smanjuju otkako je uspostavljen Izrael i politika je bila da se većina populacije smjesti u mala naselja.“

Nedavno je izraelski ministar poljoprivrede Uri Ariel predstavio petogodišnji socieokonomski razvojni plan za regiju Negev u iznosu od tri milijarde izraelskih šekela (787 miliona dolara). Nepriznata sela neće moći aplicirati za sredstva i infrastrukturu.

Ministar je također pričao o planovima da se revidira tzv. plan Prawer, zakon koji je stavljen na čekanje 2013. zbog velikih protesta širom države. Taj prijedlog zakona je osmišljen da silom premjesti stanovnike nepriznatih sela u planske općine.

Početkom ove godine, u lokalne medije su procurili dijelovi revidirane nacrtne verzije, nazvane ‘Prawer II’.

Postojala prije Izraela

Iako ih smatraju nepriznatim, mnoga od ovih sela postojala su i prije osnivanja države Izrael, a u nekima beduini žive na zemljištu koje im je odredila izraelska vojska tokom i nakon Nakbe 1948.

U nedavno objavljenom tekstu, Adalah je pozvao Evropsku uniju i njene članice da intervenišu i izvrše pritisak na Izrael da prekine nastojanja da sruši nepriznata sela.

Ovaj centar za pravnu pomoć zastupa stav da će izraelske politike poput onih već viđenih u verziji Prawer II izazvati masovne evakuacije i rušenje sela, uskratiti beduinima prava vlasništva nad zemljom i prekršiti ustavne propise koji ih štite.

Raznovrsna zajednica muslimana, kršćana i druza, oko 1,7 miliona Palestinaca ima izraelsko državljanstvo i živi u zajednicama širom države. Adalah je zabilježio više od 50 diskriminatorskih zakona koji pogađaju palestinske državljane Izraela, guše njihov politički izričaj i ograničavaju njihov pristup državnim resursima, prije svega zemljištu.

Nadim Nashif, direktor Baladne, palestinske grupe za ljudska prava iz Haife, tvrdi da su neprekidna nastojanja da se sruše beduinski domovi u Negevu dio šireg plana da „se raseli što je moguće više Palestinaca“ na što manjem komadu zemlje.

Palestinski državljani Izraela, koji čine otprilike 20 posto populacije, žive na oko tri posto teritorije ove države, rekao je Nashif Al Jazeeri.

„Iako smo mi starosjedioci, nema zemlje i naša sela nemaju urbanističke planove“, rekao je on. „To je na koncu sukob zbog zemljišta.“

Izvor: Al Jazeera