Stoltenberg: Povećajte vojni budžet za NATO

Glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je saveznike da poštuju svoje obveze i povećaju izdvajanja za odbranu pošto se Savez našao u “teškoj sigurnosnoj situaciji”.

Zemlje NATO-a su se 2014. na samitu u Walesu obvezale da će zaustaviti stalni pad svojih vojnih rashoda i u idućih deset godina vratiti se na nivo od dva posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Jens Stoltenberg je ovaj novi poziv uputio nakon susreta sa holandskim premijerom Markom Rutteom u Den Haagu i prije susreta na vrhu u Varšavi početkom jula.

“Holandija je već povećala izdvajanja kako bi pomogla da se otklone aktuelne prijetnje na istoku i na jugu NATO-ovih granica“, rekao je Rutte na konferenciji za štampu.

Postepeno povećavati izdvajanja

Holandija, čiji vojni budžet iznosi 7,5 milijarda eura, u 2016. je za odbranu izdvojila 220 miliona eura više. Do 2020. će povećati budžet za 345 miliona eura.

Stoltenberg je mišljenja da NATO-ovi saveznici prvo moraju zaustaviti rezanje budžeta za oružane snage, a onda postepeno povećavati izdvajanja.

“Shvatam da je teško povećati vojni budžet. Svi političari i većina ljudi s kojima se susrećem radije daju novac za zdravstvo, školstvo, infrastrukturu i mnoge druge sektore. No moramo ulagati u taj sektor jer je odbrana preduvjet za sigurnost i jedina mogućnost da se osigura mir“, rekao je glavni sekretar.

On je naglasio da će članovi NATO-a u Varšavi razgovarati o različitim mogućnostima rješenja koje predlažu vojni stratezi, kako bi razmjestili više oružja u istočnim zemljama.

Odnosi Moskve i NATO-a nedavno su se opet zategnuli zbog američkog protivraketnog štita koji se postavlja u Rumuniji i Poljskoj, a kojim će zapovijedati NATO.

Sjedinjene Američke Države bi mogle od Kanade da zatraže pomoć za uspostavljanje novih NATO snaga u istočnoj Evropi, čiji je cilj odvraćanje ruske prijetnje, objavio je danas Reuters pozivajući se na diplomatske izvore.

Razlog su, kako navodi, poteškoće sa kojima se SAD suočava u pokušaju da dobije podršku od svojih evropskih saveznika.

Savez, naime, sporo napreduje u naporima da upostavi rotirajuće snage od 4.000 vojnika u svom istočnom bloku u Poljskoj i baltičkim zemljama.

Samo su Velika Britanija i Njemačka potvrdile da su spremne da daju svoj doprinos i osiguraju bataljone od po 1.000 vojnika.

Četvrti bataljon

Treći bataljon bi dale Sjedinjene Države što znači da bi NATO trebalo da pronađe zemlju, koja bi osigurala četvrti bataljon.

Neimenovani visoki diplomata NATO-a, koji je uključen u pregovore, navodi da postoje razlozi zbog kojih evropski zvaničnici ne mogu da osiguraju dodatne snage.

“Oni su već angažovani u Africi i Afganistanu i nemaju dovoljno novca“, objasnio je on.

Reuters ocjenjuje da to što pojedine evropske vlade oklijevaju da pruže pomoć za jačanje vojske NATO odražava unutrašnje sumnje o tome da li bi Savez trebao da bude više usredotočen na borbu protiv različitih grupa i nekontroliranog priliva izbjeglica, uglavnom sa Bliskog istoka i iz sjeverne Afrike.

“Postoje podjele unutar NATO-a”, rekla je Sophia Besh iz Centra za evropsku reformu, čije je sjedište u Londonu.

Visoko pozicionirani izvor iz poljske diplomatije, koji je upoznat sa pregovorima, tvrdi da NATO neće dozvoliti da upostavljanje novih snaga  propadne jer je već najavljeno, kao i zato što bi Rusija mogla da to protumačiti kao znak da NATO nije spreman da brani Poljsku.

“Samit u Varšavi će biti posljednji samit NATO-a za američkog predsjednika Baracka Obamu i SAD želi da bude uspješan. To će osigurati pronalaženje četvrte zemlje, moguće oslanjanjem na Kanadu”, rekao je on.

Izvor: Agencije