Bliski susret američkog i kineskog aviona
Kineski borbeni zrakoplov je “nesigurno” presreo američki špijunski zrakoplov u međunarodnom zračnom prostoru iznad Istočnog kineskog mora, izjavila su dvojica američkih vojnih dužnosnika.
U presretanju su sudjelovali kineski borbeni zrakoplov J-10 i američki izviđački RC-135, rekli su dužnosnici, prenosi Hina.
Dužnosnici su kazali da je, prema mišljenju posade američkog zrakoplova, susret bio “nesiguran” zbog “velike brzine” kojom se kretao kineski mlaznjak.
Sredinom prošlog mjeseca dva kineska borbena zrakoplova presrela su američku izviđačku letjelicu.
Incident nad Južnim kineskim morem
Incident se dogodio u međunarodnom zračnom prostoru dok je američki zrakoplov bio na rutinskoj misiji izviđanja nad Južnim kineskim morem.
Kako su tada pisali neki američki mediji, kineski zrakoplovi toliko su se približili da je američki pilot bio primoran spustiti se da bi izbjegao sudar.
SAD i Kina pokušali su u utorak, posljednjeg dana Strateškog i gospodarskog dijaloga, izgladiti brojne međusobne nesuglasice, no nisu uspjeli pod tepih pomesti napetosti o Južnom kineskom moru, ljudskim pravima ili poslovnom ozračju.
Tijekom dvodnevnog godišnjeg skupa dvije vodeće sile svijeta su uglavnom razgovarale o temama o kojima postoji neka suglasnost: sjevernokorejskom nuklearnom programu, protuterorizmu ili borbi protiv ebole.
Odnosi između Kine i SAD-a su “najvažniji na svijetu”, istaknuo je američki državni tajnik John Kerry prije susreta s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom.
Kamen spoticanja
No, Kerry i kineski državni savjetnik Yang Jiechi koji vodi glavnu riječ u kineskoj diplomaciji dali su do znanja da i dalje postoje kameni spoticanja u stajalištima dviju sila.
Napetosti o Južnom kineskom moru nad kojim Kina traži potpunu suverenost, potvrdio je Kerry, bile su predmet temeljitih rasprava.
“Ponovio sam potporu SAD-a miroljubivom načinu rješavanja tog problema putem pregovora”, rekao je Kerry i izrazio “zabrinutost” Washingtona prema “bilo kakvoj jednostranoj inicijativi”, aludirajući na “militarizaciju” koju Kina provodi na otocima i hridima na koje pravo polažu i druge zemlje.
Yang je odmah uzvratio da bi Peking želio da “se SAD drži svog obećanja kako neće zauzimati stajališta u teritorijalnim sporovima”.
Izvor: Agencije