Mađarska i Slovenija zabrinute zbog Hrvatske

Ministri vanjskih poslova Mađarske i Slovenije Peter Szijjarto i Karl Erjavec izrazili su zabrinutost zbog toga što Hrvatska dozvoljava prolaz izbjeglicama prema te dvije zemlje umjesto da ih zbrine, objavilo je mađarsko Ministarstvo vanjskih poslova.

U saopćenju se navodi da su dvojica ministara o situaciji razgovarala telefonom i da su primijetili da se hrvatski sistem za zbrinjavanje izbjeglica “urušio već za jedan dan”. Složili su se da je zaštita šengenskih granica važna.

Njemački ministar ekonomije Sigmar Gabriel, s druge strane, rekao je da zemlje koje ne dijele evropske vrijednosti ljudske empatije i solidarnosti ne mogu računati na to da će dobiti novac od Evropske unije.

Ponovivši prijetnju koju je ove sedmice uputio njegov kolega u Vladi, ministar unutrašnjih poslova Thomas de Maiziere, Gabriel je rekao da dok Njemačka otvara sportske dvorane, kasarne i domove za izbjeglice, druge zemlje “postavljaju žičanu ogradu na svojim granicama i zatvaraju ulaze”. 

“Evropa je zajednica vrijednosti koje se temelje na ljudskom saosjećanju i solidarnosti. Oni koji ne dijele naše vrijednosti ne mogu računati na naš novac…”, rekao je Gabriel u intervjuu za Bild.

“Ako se to ovako nastavi, onda je Evropa u opasnosti, više nego što je bila zbog finansijske krize ili grčke krize”, istaknuo je.

Prisilna raspodjela izbjeglica

Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier u petak je također iznio prijetnju o “glasanju kvalificiranom većinom” kako bi se zemljama EU-a koje se tome opiru nametnula raspodjela izbjeglica.

“Nemoguće je da Njemačka, Austrija, Švedska i Italija same nose teret”, ocijenio je Steinmeier u intervjuu za njemački dnevnik Passauer Neue Presse.

Nekoliko zemalja EU-a poput Mađarske, Poljske, Češke i Slovačke odbacuje kategorički ideju o prisilnoj raspodjeli izbjeglica po kvotama.

“Ako nije drukčije moguće, morat ćemo razmotriti mogućnost pribjegavanja glasanju kvalificiranom većinom” zemalja EU-a, dodao je šef njemačke diplomatije, koji u petak odlazi u Tursku na razgovore o izbjegličkoj krizi.

Predviđeno evropskim ugovorima, glasanje većinom zahtijeva da 55 posto država EU-a, koje predstavljaju najmanje 65 posto stanovništva, izglasa tu mjeru, koja bi se tada nametnula svim zemljama EU-a, odnosno njih 28.

Sastanak evropskih ministara unutrašnjih poslova 28 zemalja EU-a predviđen je 22. septembra u Briselu prije vanrednog samita šefova država i vlada EU-a sljedećeg dana.

Izvor: Agencije