EU produžila sankcije Rusiji do septembra
Evropske sankcije Rusiji, koje ističu u martu, bit će produžene do septembra, saopćila je u četvrtak navečer visoka predstavnica Evropske unije vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini.
Sankcije, koje obuhvataju 132 ruska i ukrajinska funkcionera, kojima je zabranjeno da putuju u EU, i 85 preduzeća i banaka, kojima je uskraćen pristup na evropsko tržište, produžene su zbog pogoršanja situacije na terenu i odbijanja Rusije da poštuje sporazum iz Minska, rekla je šefica evropske diplomatije nakon sastanka šefova diplomatija EU-a u Briselu.
Upozorenje iz WashingtonaSAD je u četvrtak upozorio Rusiju da razmatra uvođenje novih sankcija i pozdravio odluku EU-a da proširi postojeće kaznene mjere Moskvi.
Glasnogovornica State Departmenta Jen Psaki izjavila je da je dogovor šefova diplomatija EU-a da prošire postojeće sankcije Rusiji “novi znak da su postupci iz proteklih dana i sedmica apsolutno neprihvatljivi i da će biti novih posljedica”.
Ona nije mogla precizirati kada će biti uvedena nova runda sankcija ili ko će biti meta novih mjera.
“Ponekad na listu sankcioniranih dodamo imena, nekad sektore ili kompanije, a ponekad učinimo isto što i EU”, dodala je Psaki.
Početkom sedmice američki predsjednik Barack Obama najavio je da će biti pojačan pritisak na Rusiju i da će, u saradnji sa saveznicima, uključujući i Evropu, u vezi s ovim pitanjem razmotriti i druge opcije.
Sjednica Vanjskopolitičkog vijeća EU-a protekla je u znaku oštre debate između većine zemalja članica, koje su tražile pooštravanje sankcija, i manjine, predvođene Grčkom, koja je bila protiv njihovog produžavanja.
“Postigli smo konsenzus”, rekla je Mogherini na konferenciji za novinare nakon sastanka i dodala da je Evropska komisija zadužena da pripremi spisak novih imena za crnu listu EU-a, o čemu će ministri ponovo odlučivati početkom februara.
Oštriji pristup
Nekoliko zemalja članica, uključujući baltičke države i Poljsku, zalagale su se za mnogo oštriji pristup, koji bi uključio šire sankcije protiv ruske privrede, ali o tome nije postignut neophodan konsenzus.
Litvanski ministar vanjskih poslova Linus Antanas Linčevičius rekao je prije početka sastanka da smatra da bi samoproglašene Donjecke i Luganske republike trebalo staviti na listu terorističkih organizacija, a Rusiju osuditi zbog agresije na Ukrajinu.
“Mora se reći: Rusija vodi rat protiv Ukrajine”, kazao je on.
Mogherini je najavila da će šefovi država i vlada EU-a, koji bi se u Briselu trebali sastati 12. februara, ponovo razmotriti situaciju na terenu i potrebu za uvođenjem novih restriktivnih mjera prema Rusiji.
“EU nastavlja podržavati političko rješenje za Ukrajinu i provođenje dogovora iz Minska”, poručila je visoka predstavnica, naglašavajući da će posljednju riječ imati lideri EU-a kada se budu okupili na februarskom samitu.
Evropska unija će na crnu listu dodati nove pojedince zbog njihovog učešća u sukobu u Ukrajini, izjavio je prije sastanka u Briselu francuski ministar za evropska pitanja Harlem Desir.
“Pokazat ćemo veoma snažno jedinstvo EU-a i preduzeti sve neophodne mjere, uključujući produženje i proširenje sankcija pojedincima, kako bismo osigurali da se ponovo krene s pregovorima i rješavanjem krize u Ukrajini”, istakao je on i dodao da će biti ojačane sankcije kojim su obuhvaćeni separatisti i oni koji ih podržavaju, uključujući one u Rusiji.
Lideri EU-a pozvali su na održavanje sastanka u utorak, 3. februara, a zvaničnicima su predložili da razmotre nove sankcije nakon smrtonosnih sukoba u lučkom gradu Mariupolju između ukrajinskih i proruskih snaga.
Evropa je prve sankcije Moskvi uvela nakon pripajanja Krima Rusiji u martu 2014. godine, a kaznene mjere su ojačane nakon obaranja putničkog aviona Malaysia Airlinesa iznad istoka Ukrajine u julu.
Međutim, diplomatski izvori navode da je Grčka do sada odbijala odobriti nacrt saopćenja, u koji je uvid imala agencija AFP, a kojim se preporučuje stavljanje na crnu listu novih pojedinaca, produženje postojećih sankcija i rad na novim ekonomskim mjerama.
Odlučno i jednim glasom
Šef njemačke diplomatije Frank Walter-Steinmeierje prethodno izrazio sumnju u to da će nove sankcije biti usaglašene.
“Novi stav grčke Vlade neće olakšati današnju diskusiju. Iz tog razloga, ne mogu predvidjeti šta će se dešavati do samog kraja”, naglasio je on.
Novi grčki ministar vanjskih poslova Nikos Kotzias izjavio je po dolasku na razgovore u Brisel da će Atina pokušati premostiti jaz između EU-a i Rusije oko sukoba u Ukrajini.
“Grčka radi na obnovi mira i stabilnosti u Ukrajini, ali i na tome da se spriječi jaz u odnosima između EU-a i Rusije. Pregovarat ćemo”, kazao je on.
Ministar vanjskih poslova Irske Charles Flanagan je istakao da je ovaj sastanak od velike važnosti, s obzirom na krizu u Ukrajini.
Dodao je da je izuzetno bitno da EU odgovori odlučno i jednim glasom.
“Sankcije su uvedene da bi se došlo do pregovaračkog stola ili mirnog riješenja. Odnosno, nakon što je postignut sporazum u Minsku i izrađeni minski protokoli, da bi se provodili zaključci iz Minska. To se u ovom trenutku ne događa”, zaključila je ministrica vanjskih i europskih poslova Hrvatske Vesna Pusić.
Izvor: Al Jazeera i agencije