Ukrajina: Najavljen dijalog Kerryja i Lavrova

Američki državni sekretar John Kerry srest će se u nedjelju sa ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovom i razgovarati o dešavanjima u Ukrajini.

Sastanak dolazi nakon telefonskog razgovora predsjednika Sjedinjenih  Američkih Država Baracka Obame i ruskog kolege Vladimira Putina o američkom diplomatskom prijedlogu rešenja krize u toj zemlji.

Posljednji sastanak šefova diplomatija dvije zemlje održan je 14. marta u Londonu.    

Uoči susreta s američkim kolegom, Lavrov je izjavio kako je kontakt-grupa koju je Zapad predložio za posredovanje u razgovorima između Rusije i Ukrajine, potpuno neprihvatljiva, jer podrazijumeva da Moskva treba početi dijalog s onima koji su preuzeli vladu u Kijevu.

Lavrov je u televizijskoj emisiji “Vijesti subotom”, rekao i da su njegovi nedavni razgovori s Kerryjem u Hagu, kao i kontakti s predstavnicima Njemačke, Francuske i nekoliko drugih zemalja, pokazali da postoje zajedničke inicijative koje bi mogle biti ponuđene Ukrajini.

“To je veoma važno, jer su do sada naši partneri predlagali neku kontakt-grupu u kojoj bi Rusija, s onima koji su preuzeli vlast u Kijevu, trebala postići dogovor pod njihovim nadzorom [zapadnih zemalja]”, rekao je Lavrov.

“To je potpuno neprihvatljiv način i o tome nismo ni razgovarali”, poručio je šef ruske diplomatije, prenosi Itar-Tass.

Četiri predsjednička kandidata u Ukrajini

U Kijevu su održani kongresi četiri najveće ukrajinske stranke: Otadžbine, UDAR-a, Svobode i Partije regiona. Svaka od njih istakla je kandidata za predsjedničke izbore 25. maja.

Predsjednik stranke UDAR i bivši bokserski prvak Vitalij Kličko povukao se iz izborne utrke, dajući podršku kandidaturi biznismena Pjotra Porošenka.

“Demokratske snage moraju predstaviti jedinstvenog kandidata. To mora biti kandidat koji ima najveću podršku”, izjavio je Kličko na kongresu svoje stranke u Kijevu, dodajući da se namjerava kandidirati za gradonačelnika Kijeva.

“Danas je taj kandidat, prema mom mišljenju, Pjotr Porošenko. Predlažem da se podrži Porošenko kao jedini kandidat demokratskih snaga na predsjedničkim izborima”, dodao je.

Kličko, 42-godišnji bokser, jedan od triju vođa proevropskog pokreta koji je doveo do svrgavanja predsjednika Viktora Janukoviča, kazao je kako se želi kandidovati na predsjedničkim izborima, ali ga je u anketama nadmašio Porošenko, biznismen koji se čini kao kompromisno rješenje.

Porošenko je bio ministar vanjskih poslova između 2009. i 2010, u vrijeme, proevropski orijentisanog, predsjednika Viktora Juščenka, a potom ministar privrede od marta do novembra 2012. u vrijeme predsjednika Janukoviča.

Timošenko – najveći rival Porošenku

Porošenko, vođa stranke Solidarnost, konditorski magnat i član Parlamenta Ukrajine, od početka je bio uz demonstrante na Maidanu. Prema ispitivanjima jedne od vodećih kijevskih agencija za istraživanje javnog mnijenja, uvjerljivo je najpopularniji predsjednički kandidat.

Nekadašnja premijerka Julija Timošenko bit će jedan od njegovih najvećih protivnika u izbornoj utrci.

Na održanom mitingu stranka Otadžbina dala je podršku svojoj predsjednici.

“Ako mi narod da povjerenje, ja nikada neću dopustiti bilo kakvu agresiju na zemlju bez borbe. Moj cilj je da zahtijevamo vraćanje okupiranog Krima. Neću prihvatiti nikakve analitičke dokaze da je Krim izgubljen za Ukrajinu i da se sa tim moramo pomiriti. Nikada to neću prihvatiti”, rekla je Timošenko.

Donedavno vodeća Partija regiona doživljava najteže trenutke u svojoj istoriji. Za nju će izbori biti i test obnavljanja povjerenja glasača.

Delegati na kongresu ove stranke isključili su iz članstva bivšeg predsjednika Ukrajine Viktora Janukoviča, a za predsjedničkog kandidata istakli su bivšeg čelnika lokalne administracije Harkova, Mihaila Dobkina.

Rok za prijavu kandidata ističe 4. aprila.

Reporter Al Jazeere Vladimir Bobetić javlja iz Donjecka kako sve ankete daju najveću šansu Porošenku.

Kada bi izbori bili sutra, Porošenko bi dobio 25 posto glasova u prvom krugu, dok bi Timošenko osvojila 10 posto.

Tatari žele autonomiju

Na kongresu u gradu Bahčisaraj na Krimu, predstavnici etničkih Tatara izglasali su rezoluciju kojom zahtijevaju nacionalnu i teritorijalnu autonomiju, nakon pripajanja Krima Rusiji.

Tatari, koji čine 12 posto stanovništva Krima, većinom su se protivili i bojkotovali referendum za otcjepljenje Krima od Ukrajine. 

U Moskvi je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio da Rusija ne namjerava slati svoje oružane snage u Ukrajinu, čime je Moskva naznačila da želi smiriti dosad najveće napetosti sa Zapadom nakon Hladnog rata.

Lavrov je time potcrtao poruku svoga predsjednika Vladimira Putina da će Rusija stati na aneksiji Krima, iako su hiljade ruskih vojnika blizu istočne ukrajinske granice, prenosi Hina.

“Apslutno ne namjeravamo, niti imamo interesa, da pređemo ukrajinsku granicu”, rekao je Lavrov za rusku televiziju.

Dodao je, međutim, da će Rusija zaštititi rusofono stanovništvo, govoreći o stanovnicima koji žive u istočnoj Ukrajini i za koje Moskva smatra da su ugroženi otkako je svrgnut ukrajinski, inače, proruski predsjednik Viktor Janukovič.

Smatra se da je Rusija nagomilala 100.000 svojih vojnika uz istočnu ukrajinsku granicu.

Zapad je užem krugu Putinovih saradnika nametnuo sankcije nakon ruske aneksije Krima i zaprijetio i oštrijim sankcijama ako bi Moskva poslala više svojih vojnika u Ukrajinu.

Razgovor Putina i Obame

Komentar Lavrova uslijedio je nakon telefonskog razgovora između Putina i američkog predsjednika Baracka Obame u petak navečer, u kojem je Putin pozvao američkog kolegu da zajedno porade na “stabilizaciji” Ukrajine, istovremeno izrazivši zabrinutost zbog stanja u Transdnjestrovlju (Pridnjestrovlju), rusofonoj regiji u Moldaviji, objavio je u subotu Kremlj.

U telefonskom razgovoru vođenom između dva šefa država, za koji je Bijela kuća ranije kazala da je bio “iskren i direktan”, Putin “je predložio da se razmotre mjere koje može preduzeti međunarodna zajednica sarađujući na stabiliziranju situacije”, saopštilo je Rusko predsjedništvo.

Oba zvaničnika dogovorila su se da će šefovi njihovih diplomatija raspravljati “uskoro o konkretnim parametrima zajedničkog rada”.

U petak navečer Bijela kuća kazala je da je Putin nazvao Baracka Obamu kako bi raspravio o američkom prijedlogu o izlazu iz krize, a koji će biti tema rasprave između šefova diplomatije dviju zemalja Johna Kerryja i Sergeja Lavrova.

Putin je u razgovoru spomenuo i stanje u Transdnjestrovlju (Pridnjestrovlju), rusofonoj regiji Moldavije, bivše sovjetske republike smještene između Ukrajine i Rumunjske, koja se približava Evropskoj uniji. Ruski vojnici koji su ondje stacionirani nedavno su održali vojne vježbe. Zbog toga je moldavski predsjednik Nicolae Timofti izrazio zabrinutost da bi se u njegovoj zemlji mogao odigrati krimski scenarij.

Putin je kazao da je to područje, zapravo, “u opsadnom stanju”, što otežava život tamošnjem stanovništvu. Pozvao je na održavanje pregovora u obliku “5+2”: Moldavija, Transdnjestrovlje, OSCE (Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju), Rusija, Ukrajina, dok bi Evropska unija i Sjedinjene Države imale status posmatrača.

Prema saopštenju Bijele kuće, Obama je Putinu rekao da Rusija mora povući svoje vojnike i ne ulaziti u Ukrajinu.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban Ki-moon rekao je da mu je Putin pružio uvjeravanja da nema namjeru da organizuje dalje upade na ukrajinsku teritoriju, prenio je AFP.

Ban je u petak, nakon što je obavijestio Vijeće sigurnosti o svojim nedavnim razgovorima u Moskvi i Kijevu, saopštio novinarima da mu je Putin rekao “kako nema namjeru napraviti nikakav vojni pokret”.

Izvor: Al Jazeera i agencije