Sud naredio objavu odluke o programu nadzora
Američki sud koji u tajnosti nadgleda obavještajne aktivnosti Vlade stao je na stranu kompanije Yahoo i naredio administraciji predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Baracka Obame da skine oznaku tajnosti i objavi sudsku odluku iz 2008. u kojoj se opravdava PRISM, program prikupljanja podataka, koji je nedavno razotkrio bivši obavještajac Edward Snowden.
Ova bi odluka mogla omogućiti uvid u to kako je Vlada zakonski opravdala programe svojih obavještajnih agencija za prikupljanja podataka u skladu sa Zakonom o nadzoru nad stranim obavještajnim službama poznatim kao FISA.
Odluku je u ponedjeljak donio sudac Reggie Walton s američkog Suda za nadzor nad stranim obavještajnim službama.
Očekuje se da će Vlada do 26. augusta odlučiti o tome koji bi dijelovi mišljenja iz 2008. godine mogli biti objavljeni.
Sud za nadzor nad stranim obavještajnim službama i njegova viša, prizivna instanca, već su više od tri decenije daleko od očiju javnosti zaduženi za nadzor prikupljenih podataka američkih obavještajnih službi.
Snowden je Guardianu i Washington Postu odao da NSA, putem programa nazvanog Prism, direktno sa servera devet internetskih tvrtki, uključujući Facebook, Google, Microsoft i Yahoo, skida podatke o njihovim korisnicima.
Sve te kompanije potom su objavile da nisu dale dopuštenje za pristup svojim serverima, a Yahoo je jedna od nekoliko njih koje su, u nadi da će vratiti povjerenje korisnika, odlučile ući u pravnu bitku protiv američkih vlasti, s ciljem otkrivanja novih pojedinosti o programu Prism.
Prednost međudržavnim odnosima
Predsjednik Rusije Vladimir Putin u srijedu je dao najjasniji signal do sada da spor u vezi sa sudbinom bivšeg obavještajca Snowdena neće poremetiti odnose Moskve i Washingtona, prenosi agencija Reuters.
Snowden, koga SAD traži zbog objavljivanja detalja američkih obavještajnih programa, tražio je privremeni azil u Rusiji nakon tri sedmice provedene na moskovskom aerodromu, sa kojeg pokušava otputovati u državu koja će mu pružiti zaštitu.
Dozvola Amerikancu da ostane u Rusiji, čak i na privremenoj bazi, naljutila bi zvanični Washington, dok bi njeno odbijanje dovelo Putina na udar kritika da se nije suprotstavio bivšem ruskom neprijatelju iz vremena Hladnog rata, iako je odbio izručiti Snowdena.
Upitan tokom posjete sibirskom gradu Čiti u srijedu da li će ova afera zasjeniti rusko-američki samit, koji je na programu u septembru u Moskvi, Putin je kazao:
„Bilateralni odnosi, po mom mišljenju, daleko su važniji od sporova o aktivnostima tajnih službi.“
Putin nije rekao da li će Rusija odobriti privremeni azil za Snowdena, ali je jasno istakao da i dalje traži da Amerikanac pristane na to da više neće raditi ništa što bi naštetilo SAD-u.
„Upozorili smo g. Snowdena da su bilo kakvi potezi koji bi nanijeli štetu rusko-američkim odnosima za nas neprihvatljivi“, istakao je lider najveće države na svijetu.
Propagandna alatka
Dodao je kako će Rusija donijeti nezavisnu odluku o sudbini Snowdena, ali i kako je održavanje odnosa sa Washingtonom „nacionalni cilj“.
Snowden je korisna propagandna alatka za Putina, koji optužuje američku Vladu kako promovira ljudska prava u svijetu, ali ih ne provodi kod kuće.
No, kazao je kako će se njegov sastanak sa Obamom održati prema dogovoru, te da su obje države ranije naznačile kako žele popraviti međudržavne odnose, poremećene brojnim pitanjima poput rata u Siriji i odnosa Putina prema protivnicima od početka njegovog trećeg mandata 2012. godine.
Advokat koji pomaže Snowdenu u potrazi za azilom u utorak je kazao kako je Amerikanac dao verbalno obećanje kako će zaustaviti aktivnosti protiv SAD-a.
No, aktivista za ljudska prava, koji je prisustvovao susretu sa Snowdenom na moskovskom aerodromu Šeremetjevo u petak, istakao je kako Snowden ne smatra da su podaci koje je objavio štetili njegovoj domovini.
Snowden (30) je kazao kako ga je SAD spriječio da otputuje u Latinsku Ameriku, gdje su mu zaštitu ponudile Nikaragva, Bolivija i Venecuela, tako što su napravile pritisak na druge države kako mu ne bi pomagale.
Snowdenov izbor
Putin je, također, optužio Washington za postavljanje stupice Snowdenu, ali je i Rusija bivšeg obavještajca CIA-e i NSA-e zadržala nadohvat ruke, kazavši da tranzitno područje od piste do kontrole pasoša tretira neutralnom teritorijom.
„Kako ja shvatam situaciju, g. Snowden nikada nije ni namjeravao zauvijek ostati u Rusiji. I sam je to kazao“, naveo je ruski lider, te dodao kako ne zna koji su Snowdenovi dugoročni planovi.
„To je njegova sudbina i njegov izbor.“
Putin je rekao kako su borci za ljudska prava znali kako će morati platiti određenu cijenu kada su se umiješali u ovu aferu, te da je često postalo „komplicirano“ kada su kritikovali SAD.
„Primjer aviona bolivijskog predsjednika (Eva Moralesa) je to pokazao“, naveo je. On je govorio o odluci četiri američka saveznika u Evropi da spriječe Moralesov avion da uđe u njihov zračni prostor ovog mjeseca, jer su smatrali kako je Snowden u avionu.
Obamina administracija je u utorak ponovila pozive Rusiji da pošalje Snowdena u SAD.
„On nije borac za ljudska prava niti disident. On je optužen za objavljivanje povjerljivih informacija“, kazao je glasnogovornik Bijele kuće Jay Carney.
Izvor: Agencije