Njemačka želi ispitati Snowdena
Američki zviždač Edward Snowden, u pismu upućenom njemačkim vlastima, traži pomoć za zaustavljanje njegovog progona.
Snowden kaže kako iznošenje istine nije zločin. Uvjeren je kako bi međunarodni pritisak mogao promijeniti ponašanje vlasti Sjedinjenih Američkih Država, koje naziva štetnim.
Njemačka želi ispitati Snowdena, sada azilanta u Rusiji. Poznati njemački parlamentrac iz stranke Zelenih jedan je od prvih političara koji je sa Snowdenom razgovarao.
Njemačka, inače bliska SAD-u, potresena je dokazima o masovnoj špijunaži, pa i njemačke kancelarke Angele Merkel.
Hans Christian Stroebele, poznati njemački parlamentarac, objavio je dokaze svojeg susreta sa Snowdenom.
Odjeknula vijest
On zna puno, kazao je Stroebele njemačkim medijima nakon tog razgovora. Vijest je odjeknula među političarima. Ministar unutarnjih poslova pojavio se u Parlamentu s porukom da, ako Snowden želi govoriti, njemačke će vlasti naći načina kako s njime razgovarati.
“Ne znam što je on s njime razgovarao. No, ako je informacija da nam gospodin Snowden želi dati informacije i reći nešto, mi ćemo to iskoristiti. Bilo kakvo pojašnjenje i svaka informacija do koje možemo doći je dobrodošla”, Hans-Peter Friedrich, ministar unutarnjih poslova.
No, pitanje je osjetljivo, s obzirom na to da se i njemačka i američka strana, kao prijateljske zemlje, trude izgladiti stvar.
“Odajem priznanje kolegi Stroebelu jer je uspio razgovarati sa Snowdenom. Ako postoji mogućnost njegova ispitivanja kao svjedoka, a da mu to ne donese još nevolja i da ne ugrožava njemačko-američke odnose, onda mislim da priliku treba iskoristiti”, rekao je Thomas Oppermann, zastupnik SPD-a.
Snowden je njemačkom Parlamentu i glavnom državnom odvjetniku uputio i pismo s određenim informacijama.
Masovna špijunaža u inozemstvu odvijala se bez ikakve sudske kontrole, a njezine ogromne razmjere sada priznaje i Washington.
“U nekim slučajevima, što priznajem, jednako kao i predsjednik, neke od ovih akcija otišle su predaleko. Želimo osigurati da se nešto slično više ne ponavlja.” Poručio je John Kerry, američki državni tajnik.
Priznanje putem videolinka pozdravljeno je pljeskom u Londonu. Kerry se, ipak, potrudio opravdati globalnu špijunažu.
„U stvari smo spriječili rušenje aviona, dizanje u zrak zgrada i smaknuća ljudi jer smo unaprijed saznavali te planove“, naveo je Kerry.
U akciji je, govore posljednja izvješća, prisluškivano 35 svjetskih lidera. U obavještanoj mreži sudjelovala su navodno, uz američka, i veleposlanstva Velike Britanije, Kanade i Australije.
Indonezija je zatražila službeno objašnjenje od Canberre zbog uloge Australskog veleposlanstva u Jakarti u globalnoj špijunaži.
Opovrgavanje iz Kremlja
“Informirala sam ministra Natalegawu da smo ozbiljno shvatili njegovu zabrinutost, na tome radimo. Ali Australska Vlada ne komentira obavještajnu tematiku niti će to činiti“, rekla je Julie Bishop, ministrica vanjskih poslova Australije.
Američki zviždač sklonio se u Rusiji i radi u tamošnjoj inačici Facebooka.
No, njegova nova tvrtka već je u sukobu s ruskim vlastima, zbog pokušaja kontrole. Pojavile su se i optužbe da je zemlja Snowdenova azila navodno špijunirala svjetske lidere na summitu G20 u Sankt Peterburgu.
Iz Kremlja to opovrgavaju i kažu kako je riječ o preusmjeravanju pozornosti.
Izvor: Al Jazeera