Berlinski zid danas je pozornica mira

Nijemci proslavljaju 23. godišnjicu ujedinjenja Istočne i Zapadne Njemačke. Središnja svečanost ujedinjenja održava se u Stuttgartu, gdje su se tisućama građana pridružili njemačka kancelarka Angela Merkel te predsjednik države Joachim Gauck. 

No, ujedinjenju Njemačke prethodilo je rušenje Berlinskog zida 9. studenog 1989. godine. Od tada njemačke vlasti pokušavaju izjednačiti životni standard na istoku i zapadu zemlje. Razlike su s godinama sve manje, no o hladnoratovskim podjelama i danas se raspravlja.

U poznatoj berlinskoj četvrti Kreuzberg ni traga industriji od koje se nekad ovdje živjelo. Odavno nema investicija. Neznani autor s tamošnjih zidova poručuje – cijene stanova su previsoke.

I gospođa u okupljalištu za imigrante traži pomoć. “Imam dvije sobe i plaćam ih 760 eura. To je jako skupo”, smatra Yildiz Sabriye.       

Imaginarni zid u glavama

Dok je 60-ih godina prošlog stoljeća domaće stanovništvo bježalo što dalje od berlinskog zida, Kreuzberg su nastanjivali imigranti, uglavnom Turci. Danas su oni ovdje većina. Zid je u međuvremenu postao pozornica mira, ljubavi, prijateljstva. I sa istočne i sa zapadne strane.

“Mnogi građani Berlina kažu kako i danas ovdje žive ljudi koji nikada nisu prešli iz istočnog u zapadni dio i sa zapada na istok. Zvuči nevjerovatno, ali objašnjava zašto neki ljudi misle da još uvijek postoji nevidljivi berlinski zid”, javlja reporterka Al Jazeere Nadina Maličbegović.

I Mirsad Fazlić govori o imaginarnom zidu u glavama ljudi. Ali on je izabrao drugi pravac. Izbjeglica iz Bosne sada je njemački državljanin. U Berlinu radi kao menadžer dva restorana, od kojih je jedan na istočnoj strani, a drugi na zapadu.

“Prije se uvijek govorilo – na zapadu je više novca. Sada je obrnuto. U istočnom Berlinu je progres, novac, start-up firme. I naša klijentela u zapadnom dijelu, 70 posto, dolazi s Istoka”, kaže Mirsad.

Razlike gotovo iščezle

Opustošene lokacije proteklih su desetljeća pretvorene u najluksuznije četvrti, kako bi se istok izjednačio sa zapadom. Rudiger Rossig, čistokrvni Nijemac, uvjerava nas da su te razlike gotovo iščezle.

“Mi imamo problem u Njemačkoj da nama plaće nisu rasle 15 godina. Onu cijelu priču o export prvaku svijeta je platila radnička klasa i zaposleni ljudi.  To je problem istoka i zapada”, objašnjava Rudiger.

Ali i uz probleme, kaže, istok i zapad imaju svoj šarm. “Berlin je ludilo. Berlin je najsporija metropola Evrope, najjeftinija, možda ne najšarenija, ali ovdje nema puno Afrikanaca. Za to bolje idite u Portugal i Francusku, koje su imale kolonije. Ali ima svašta. Ja obožavam ovdje živjeti”, kaže Rudiger.

Dok stoji na staroj željezničkoj stanici, od koje je ostao samo zid, sjeća se podijeljenog grada. Stranih gostiju sve je više, no teško mogu razumjeti gdje završava istok, a počinje zapad.

Izvor: Al Jazeera
 


Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO